Sinkopa je relativno česta pojava i odgovorna je za oko 3% pregleda u hitnoj službi. Precizna definicija kratkotrajnog gubitka svijesti uključuje preduvjet kratkotrajnosti i prolaznosti, točnije, nakon događaja slijedi potpuni oporavak svijesti.
Simptomi i uzroci nastanka sinkope
Pri pojavi sinkope osoba gubi položajni tonus, nepomična i vrlo opuštena. Neki od simptoma su također i vrlo hladni ekstremiteti, slabi puls i plitko disanje. Kako bi došlo do sinkope, dovoljno je da osam do deset sekundi dođe do prekida protoka krvi u mozgu. Može se dogoditi i kao posljedica pada krvnog tlaka i / ili naglog usporavanja broja otkucaja, radi čega dolazi do prestanka protoka krvi u mozgu. U nekim slučajevima može nastati jer u krvi nedostaje glukoze, O2 ili oboje, no to ovisi o bolesniku.
Kako nastaju radi nedovoljne opskrbe mozga krvlju, do toga može doći raadi smanjenog srčanog minutnog volumena.
To može uzrokovati nekoliko različitih bolesti i problema:
- srčani poremećaji koji ometaju istjecanje krvi iz srca
- srčani poremećaji s disfukcijom sistole ili dijastole
- prebrz ili prespor rad srca - aritmija
- stanja koja smanjuju venski povrat krvi u srce
Osim tjelesnih problema, uzrok može biti i tjelovježba.
Artmije će uzrokovati sinkopu u slučaju prebrze srčane frekvecije koja onemogućava odgovarajuće punjenje klijetke krvlju. Primjer tih otkucaja su više od 150 do 180 otkucaja u minuti. Također nastaje i u slučaju prespore srčane frekvencije koja onemogućava odgovarajuće istjecanje krvi iz srca. Primjer tih otkucaja su manji od 35 do 35 u minuti.
Venski povrat krvi u srce može biti smanjen za vrijeme krvarenja, povećanog intratorakalnog tlaka, vagalnog tonusa koji može usporiti rad srca, te za vrijeme gubitka simpatičkog tonusa. Do gubitka simpatičkog tonusa može doći radi korištenja lijekova, pritiska na karotidnu arteriju ili radi autonomne disfukcije. Sinkopa koja nastaje uslijed smanjenog venskog povrata krvi u srce česta je i bezazlena. Naziva se i neurokardiogenom ili vazovagalnom sinkopom.
Moždani udari, tranzitorne ishemične atake i ostali cerebrovaskularni poremećaji rijetko će uzrokovati sinkopu. Većina tih bolesti ne zahvaća centralne strukture mozga, a da bi došlo do gubitka svijesti one trebaju biti zahvaćene. Kod nekih pacijenata, iako rijetko, mogu se dogoditi sinkope kada okrenu glavu u određene položaje.
Čak i kada je protok krvi kroz mozak dobar, nedostatak tvari u krvi može uzrokovati sinkopu. Primarni uzrok je hipoglikemija, iako je gubitak svijesti uslijed tog uzroka rijetko nagao jer se prije toga pojavljuju upozoravajući simptomi.
U manjem broju slučajeva postoji ozbiljni razlog, obično srčanog porijekla.
Postoji nekoliko različitih vrsta sinkopi. Prijeteća sinkopa dolazi uz omaglicu i skoru nesvijest bez potpunog gubitka svijesti. Svrstava se među sinkope jer imaju jednak uzrok. Iznenadan gubitak svijesti mogu izazvati i konvulzije ili napadaji, ali oni se ne smatraju sinkopom.
Pregled i liječenje ovise o mnogim faktorima
Pravilna dijagnoza ovisit će o iscrpnoj anamnezi, izjavama svjedoka ili slučajnom pregledu tijekom zbivanja. Čim dođe do naglog gubitka svijesti, potrebno je što prije moguće napraviti obradu. Što je nastanak sinkope udaljeniji vremenski, to će biti teže postaviti dijagnozu. Vrlo su bitni i podaci koji se mogu dobiti od svjedoka jer će pomoći u dijagnozi i razumijevanju uzroka sinkope.
Kod osobe koja doživi sinkopu utvrđuju se bolesnikova aktivnost, nedavna tjelovježba, svađe ili emocionalne situacije koje su mogle uslijediti gubitku svijesti. Promatra se i položaj u kojem je bolesnik bio dijagnoza može ovisiti o tome je li osoba stajala, sjedila ili ležala.
Uz to se pregledavaju i ispituju dodatni simptomi kao što su znojenje, mučnina, zamagljenje vida, trnjenje usana ili vrhova prstiju. Česti popratni simptomi su i bol u prsnom košu. Utvrđuju se i znakovi ozlijede kao što su masnice, edem, bol ili ugriz za jezik. Kod bolesnika se mjere srčana frekvencija i krvni tlak u ležećem položaju i dvije minute nakon stajanja. Time se utvrđuje njegova pravilnost pulsa.
Liječnik vam u slučaju sinkope nakon gubitka svijesti može napraviti i auskultaciju srca u potrazi za šumovima te EGK kako bi se postavila dijagnoza aritmije.
Uzrok nastanka sinkope je najčešće bezazlen, potrebno je napraviti pregled kako bi se otkrili rijetki i opasni uzroci kao šstu tahiaritmija ili srčani blok. Ove komplikacije mogu dovesti do smrti.
U slučaju nastanka sinkope kod vas ili nekoga u vašem okruženju, odmah se obratite liječniku kako bi mogli prekrižiti nastanak svih opasnih uzroka.
