Mislite da zasićene masti doprinose srčanim oboljenjima? Razmislite još jednom.
Zadnja tri desetljeća upozoravali su nas da su zasićene masti među glavnim krivcima kardiovaskularnih bolesti. To je rezultiralo nizom savjeta o smanjenoj konzumaciji makronutrijenata. Međutim, novi dokazi pokazuju da unos zasićenih masti ima tek mali utjecaj na razvoj krvožilnih bolesti.
Među namirnice koje u velikom omjeru sadrže zasićene masti nalaze se mliječni proizvodi (posebno vrhnje i sir ali i maslac); životinjsko salo, kokosovo ulje, palmino ulje, čokoladaSerija članaka objavljenih u listopadskom izdanju časopisa Lipids objašnjavaju nova istraživanja na ovu temu. Znanstvenici specijalizirani za istraživanje masti analizirali su dokaze o unosu zasićenih masti i zdravlja i svi redom zaključili da strogu i pojednostavljenu zabranu unosa zasićenih masti treba ublažiti.
"Veza između unosa masnih mliječnih proizvoda i zdravlja ovisi o raznim faktorima poput ljudske genetike, životne dobi i životnog stila što može dovesti do različite reakcije na unos zasićenih masti," rekao je prof. J. Bruce German iz Department of Food Science and Technology, na Sveučilištu California u Davisu.
arti-201003100403006Profesor Philippe Legrand iz Agrocampus-INRA u Francuskoj potvrdio nove zaključke o zasićenim mastima istaknuvši da različite masne kiseline igraju različite uloge u našem tijelu. Zasićene masti se ne bi trebale tretirati kao jedinstvena grupa u smislu strukture, metabolizma i celularne uloge.
Rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti ovisi o simultanom unosu drugih hranjivih tvari. Primjerice zamjena zasićenih masti mono-nezasićenima nema siguran utjecaj na razvoj kardiovaskularnih bolesti. S druge strane neučinkovito je pa čak i vrlo štetno ukoliko se umjesto zasićenih masti unose ugljikohidrati, posebno ako je riječ o rafiniranim ugljikohidratima poput škroba i šećera. Zamjena zasićenih masti s polizasićenima dovodi do tek nešto manjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti. Umjesto toga stručnjaci preporučaju da se trebamo koncentrirati na veći unos morskih plodova bogatih omega 3 masnim kiselinama, žitarica punog zrna, voća i povrća te smanjeni unos trans-masti ( primjerice margarina) i soli.
Prethodni članci:
arti-200809120499006 arti-201003100403006 arti-200911240591006