Ideja da ljudi mogu biti pretili i zdravi je mit, objavili su stručnjaci na Europskom kongresu o pretilosti u Portugalu, piše BBC. Njihovi zaključci koji još nisu službeno objavljeni temelje se na istraživanju 3,5 milijuna zdravstvenih kartona stanovnika Velike Britanije.
Oni tvrde da ljudi kod kojih nisu prisutni početni znaci srčanih bolesti, dijabetesa i visokog kolesterola nisu zaštićeni od lošeg zdravlja kasnije u životu, što su rezultati koji se ne slažu s prijašnjim istraživanjima.
Termin "pretili ali zdravi" referira se na primamljivu teoriju da ako su ljudi pretili, a njihovi su metabolički faktori poput krvnog tlaka ili šećera u krvi u preporučenim granicama, to znači da im dodatna kilaža neće štetiti, prenosi BBC.
Znanstvenici sa sveučilišta u Birminghamu su od 1995. do 2015. analizirali podatke o pacijentima kako bi provjerili je li ta tvrdnja točna. Pratili su ljude koji su bili pretili na početku studije, što je definirano time da im je indeks tjelesne mase 30 ili više, no koji nisu imali srčane bolesti, visok krvni tlak, kolesterol ili dijabetes.
Istraživači su došli do zaključka da su oni koji su bili pretili no "metabolički zdravi" bili pod većim rizikom da razviju te bolesti u odnosu na ljude normalne težine.
Razbija li to teoriju da se može biti pretio, ali zdrav?
Liječnik Mike Knapton iz britanske humanitarne zaklade za kardiovaskularne bolesti tvrdi da se ne dogodi "tako često da istraživanje ovog opsega i magnitude uspije rasvijetliti neki stari mit".
"Ova otkrića treba uzeti u obzir iznimno ozbiljno, te pozivam zdravstvene djelatnike da obrate pažnju", ističe Knapton. "Ranije smo smatrali da pretilost dovodi do većeg broja srčanih udara jer povećava krvni tlak ili kolesterol", dodaje britanski liječnik.
"Ono što je novo u ovoj studiji je to što je pokazala da ljudi koji imaju višak kilograma ili su pretili su i pod većim rizikom od srčanih bolesti iako su zdravi po svakom drugom pokazatelju. Sama pretilost povećava rizik od srčanih udara", zaključuje Knapton.
Ova studija još nije objavljena u nekom znanstvenom časopisu, a prije toga će morati proći niz provjera drugih akademika kako bi se potvrdila je li znanstveno ispravna.
Pročitajte još:
- U Hrvatskoj od srčanog udara godišnje umre 25.000 ljudi: doznajte njegove simptome i kako ga spriječiti
- Poražavajući podaci: Hrvatska među 28 članica Europske unije osma po broju debelih ljudi
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
