Patite li od zatvora? Pitanje vam se možda čini bizarnim, ali istraživanje londonskog King's Collegea pokazalo je da jedan od triju "zdravih" pacijenata nije u stanju prepoznati znakove koji upućuju na probleme s crijevima.
Jednom tjedno ili čak rjeđe?
To je ponukalo stručnjake za intoleranciju na hranu da ispitaju koliko često Britanci idu na WC, a neki od rezultata mogli bi vas iznenaditi. Ispostavilo se, naime, da njih čak 54 posto ne obavlja veliku nuždu svaki dan.
Još je šokantniji podatak da šest posto ispitanika prazni crijeva tek jednom tjedno ili čak rjeđe, prenosi Mirror. Sada se postavlja pitanje - koliko često je normalno ići na WC? Istraživači su samo potvrdili ono što se pretpostavljalo i prije ove studije. Dakle, sedam pražnjenja crijeva na tjedan bilo bi idealno.
Nije dobro ni prečesto
No, drugi stručnjaci tvrde kako se normalnim smatra od tri pražnjenja crijeva na dan do isto toliko na tjedan, tako da se čini kako sve skupa nije toliko rigorozno te da ne postoji specifičan broj velikih nužda koji se smatra zdravim. Važnije je, napominju, da svatko odgonetne što je normalno za njega.
Nije dobro ni prečesto pražnjenje crijeva. Dr. Gill Hart objašnjava kako česti odlasci na WC mogu ukazivati na drugi zdravstveni problem, pa čak i na intoleranciju na određene namirnice. Ono što je jasno kao dan to je da neredovito pražnjenje crijeva itekako utječe na raspoloženje osobe. Naime, oko 90 posto hormona sreće serotonina pohranjeno je u crijevima.
Nutricionistica misli drugačije
"Ljudi koji redovito obavljaju veliku nuždu u pravilu se osjećaju laganije, energičnije te imaju bolji apetit. Jedno do dva pražnjenja crijeva na dan smatra se zdravim, a još bi bolje bilo isprazniti crijeva poslije svakoga obroka. Ako ne unosite dovoljno vlakana i ne pijete dovoljno tekućine, fekalije putuju sporije i stoga ostaje više vremena da se voda iz neprobavljene hrane raširi po ostatku tijela."
"Zbog toga su fekalije manje i tvrđe, zbog čega se teže kreću i onda nastaje zatvor. Takvi pacijenti obično se osjećaju tromo. Zatvor može nastati i zbog pasivnog načina života, određenih lijekova, stresa, promjene okoline i tako dalje", objašnjava nutricionistica Natalie Lamb.
