Padovi su vodeći uzrok ozljeda i smrti za osobe starije od 65 godina. Zanemarivanje ovih ključnih koraka zapravo može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Što nikako ne smijete napraviti nakon pada? Provjerite što liječnici preporučuju
"Bilo da se radi o mladoj osobi koja se oduprijela padu ili nekom starijem tko misli da je to samo dio starenja, važno je razumjeti da padovi mogu dovesti do komplikacija poput infekcija ili dugotrajnog invaliditeta", rekao je liječnik Whittington za Huff Post.
"Prevencija je ključna. Održavanje redovite tjelesne aktivnosti i prilagođavanje okolini te znati što učiniti nakon pada - može značajno smanjiti rizike", objasnio je.
Whittington i ostali liječnici hitne pomoći savjetovali su ljudima što trebaju učiniti nakon pada te kako spriječiti ove vrste incidenta. Evo kako što su preporučili.
1. Prvo provjerite cijelo tijelo ima li ozljeda: "Prije nego uopće pokušate ustati, provjerite cijelo tijelo radi bolova, osobito glavu, vrat ili kralježnicu, kao i moguće prijelome ili iščašenja", rekao je Whittington.
Također biste trebali pripaziti na značajne otekline, jaku bol ili nemogućnost pomicanja bilo kojeg dijela tijela, rekao je liječnik hitne pomoći dr. Jordan Wagner za HuffPost.
"Ovaj je korak ključan kako bi se izbjeglo pogoršanje potencijalnog prijeloma, dislokacije ili unutarnje ozljede prebrzim kretanjem", rekao je Wagner.
"Ako primijetite bilo kakvu oštru bol ili imate poteškoća s kretanjem, ostanite tamo i nazovite hitnu pomoć ako je telefon u blizini."
2.Krećite se polako: "Nagli pokreti mogu pogoršati skrivene ozljede poput uganuća ili prijeloma", rekao je Wagner. Druge ozbiljne ozljede povezane s padom poput unutarnjeg krvarenja ili potresa mozga možda neće biti vidljive odmah.
"Ako osjećate vrtoglavicu, mučninu ili jaku bol, ostanite mirni i pozovite pomoć. Prebrzo ustajanje može pogoršati ozljedu", rekao je Whittington.
3. Ako udarite glavom, potražite liječničku pomoć što prije: Ako udarite glavom tijekom pada, odmah se obratite liječniku, čak i ako se u početku osjećate dobro, savjetuje Wagner.
"Simptomi poput vrtoglavice, zbunjenosti, glavobolje ili mučnine mogu ukazivati na potres mozga, krvarenje u mozgu ili ozbiljniju ozljedu. Krvarenja mozga mogu biti opasna po život i često se razvijaju različitim brzinama, tako da možda nećete odmah primijetiti teške simptome. Ozljede glave su teške i mogu brzo eskalirati, tako da je uvijek bolje biti siguran nego žaliti", dodao je.
"Znajte da padovi mogu biti posebno opasni za one koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi jer ti lijekovi mogu povećati rizik od potencijalno po život opasnog krvarenja, posebno nakon traume glave", rekla je liječnica hitne medicine Jessica Singh. Ako osjetite druge zabrinjavajuće bolove ili simptome općenito, trebali biste odmah potražiti liječničku pomoć, dodala je.
4. Liječite sve manje ozljede kod kuće: "Ako trenutno nema znakova ozbiljne ozljede, duboko udahnite i stavite led na bolna područja", rekao je Wagner. "Led pomaže u smanjenju oteklina i sprječava daljnje oštećenje. Ako ste ozlijedili ud, podignite ga kako biste smanjili oticanje", savjetuje Whittington.
"Na primjer, ako ste izvrnuli gležanj ili ozlijedili koljeno, držanje koljena podignuto iznad srca pomaže procesu ozdravljenja. Nemojte ignorirati ono što se čini kao manja ozljeda. Rana njega može spriječiti kasnije ozbiljne probleme", poručio je.
5. Nakon toga razmislite o čimbenicima koji su doveli do pada: Nakon pada, odvojite malo vremena da otkrijete glavni uzrok incidenta, uzimajući u obzir i osobne čimbenike i čimbenike okoline.
"Na primjer, je li pad posljedica klizanja na ledu ili mokroj površini, promašenog koraka, nesreće koju je prvenstveno uzrokovao netko drugi, nedostatka odgovarajuće ravnoteže ili sigurnosnih mjera opreza? Koji su drugi vanjski čimbenici, uključujući lijekove, alkohol ili droge, mogli pridonijeti padu?"
Razmislite i o razlozima koji su tome mogli pridonijeti, kao što je zdravstveno stanje ili jeste li bili u žurbi, rastreseni ili obavljali više zadataka u isto vrijeme kad je došlo do pada.
6. Smanjite opasnost od pada u vašem domu: "Uvođenje nekih prilagodbi u vaš životni prostor - kao što je uklanjanje nereda, moglo bi vam pomoći da ne morate na hitnu. Održavanje čistog i organiziranog životnog prostora je ključno", rekao je.
Druge uobičajene opasnosti od spoticanja uključuju užad, kućne ljubimce, hodalice, štapove i stepenice. "Mnogi se ljudi spotaknu na stepenicama jer se kreću prebrzo, ne obraćajući pozornost na svoje noge. Pobrinite se da vaš dom bude dobro osvijetljen kako bi spriječili pad", rekao je Whittington. "Mnogi se padovi događaju noću ili u slabo osvijetljenim područjima. Dodatna noćna svjetla ili jače žarulje u ključnim područjima, posebno u hodnicima, kupaonicama i stepenicama, mogu drastično smanjiti rizik od pada", rekao je Wagner
"Odgovarajuća obuća s potplatima otpornim na klizanje i pomoćnim uređajima (kao što su ručke za hvatanje i alarmi za pad) također mogu poboljšati zdravlje i sigurnost. Male promjene poput ovih mogu napraviti veliku razliku, posebno za starije odrasle osobe ili osobe s ograničenom pokretljivošću", dodao je Whittington.
7. Ostanite aktivni: Nakon pada možete postati pretjerano oprezni i bojati se da će se to ponoviti zbog čega ćete više sjediti. Ali jako je važno ostati aktivan i nastaviti raditi stvari u kojima uživate. "Istraživanja su pokazala da se nakon pada obično osjeća strah, što dovodi do smanjene tjelesne aktivnosti i povećanog rizika od pada", dodao je liječnik.
Whittington je također istaknuo važnost da ostanete aktivni i radite na ravnoteži putem vježbi poput joge ili tai chija, što može uvelike smanjiti rizik od padova. "Kako starimo, gubimo mišićnu snagu i fleksibilnost, što utječe na našu ravnotežu. Jačanje mišića i vježbanje koordinacije pomaže vašem tijelu da bolje reagira na sklizanje ili spoticanje, potencijalno sprječavajući ozbiljan pad."
Ljudi bilo koje dobi podložni su padu, ali stariji su posebno ugroženi. Liječnici poručuju da je bez obzira na godine, važno padove shvatiti ozbiljno.