Životna trenerica kojoj je specijalizacija upravljanje stresom, Susan Petang, tvrdi da se brojni okidači anksioznosti nalaze u našoj okolini i u našim navikama te da ih se možemo riješti time što ćemo ih osvijestiti.
- Često provjeravanje društvenih mreža
Nesvjesno uspoređujemo naše živote s onim što vidimo na Facebooku i Instagramu i osjećamo se kao da nismo dovoljni, a to stvara anksioznost. Društvene mreže mogu nas vrlo brzo "baciti" u negativno raspoloženje. Sjetite se toga kada idući put odete na Instagram.
- Stalno praćenje vijesti
Ako su nam stalno u fokusu vijesti iz svijeta, a znamo da je riječ uglavnom o lošim stvarima poput terorističkih napada, prirodnih nepogooda i tragedija, mozak se puni negativnim sadržajem te postajemo zabrinuti. Ono što savjetuje Petang je ograničavanje gledanja televizije, praćenja portala ili čak pauza od svega toga kako bismo se odmorili i napunili baterije.
Kako isključiti podatkovni promet?
(FOTO: Pexels)
- Negativni ljudi
"Hranimo se energijom ljudi koji nas okružuju. Ako smo u društvu anksioznih osoba i sami ćemo postati takvi", kaže Place. "Ne znači da moramo u potpunosti izbjegavati negativne ljude, no trebamo posvijestiti kako tko utječe na nas i po mogućnosti ograničiti vrijeme provedeno s njima", dodaje.
- Manjak sna
Premalo sna direktno utječe na naše raspoloženje, pamćenje i razmišljanje. "Manjak sna definitivno nas može učiniti anksioznima", kaže Place. Razmislite ima li prostora za poboljšanje kvalitete sna te na taj način smanjite rizik od anskioznosti.
- Pretjerano šopingiranje
Nekada nam se čini da će novi par cipela riješiti sve probleme, no šoping i ostli načini odgađanja suočavanja s problemom samo pogoršavaju stvari. Šoping će nam dati injekciju dopamina (hormona koji čini da se osjećamo bolje) i na trenutak maknuti anksioznost iz našeg života, ali i psriječiti nas da nađemo korijen problema i suočimo se. Zapitajte se je li šopingirate zato da pobjegnete od nečega ili je on odgovor na neki neugodan osjećaj?
- Što ako?
Već unaprijed "znate" da nećete dobiti posao za koji ste aplicirali, brinete se da vam netko neće odgovoriti na poruku prije, no što ste je i poslali, uvijek očekujete najgore - sve je ovo uzaludno trošenje energije i put koji vodi u anksioznost i depresiju. "Ovakav način razmišljanja povećava stres i vodi u anksioznost te smanjuje naše mogućnosti rješavanja problema i ubija kreativnost", kaže dr. Dainelle Woznika.
Pročitajte još:
- Trčanjem do jake psihe: mentalna snaga kuje se na stazi
- Simptomi intolerancije na gluten: 10 znakova koji otkrivaju intoleranciju na gluten
- Pitali smo fitoterapeutkinju kako pobijediti napadaj tjeskobe prirodnim putem
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
