U ovoj studiji stručnjaci su pokušali pronaći gene odgovorne za debljaje, koji bi mogli objasniti zašto su neki ljudi skloni tome da ostanu mršavi dok se drugi koji poštuju isti režim ishrane - brzo tove, piše Science Daily.
U prvoj fazi obavili su genetsku i molekularnu analizu miševa podijeljenih u dvije skupine - onih koji su kroz 60 generacija bili skloni debljanju i drugih koji su bili izrazito mršavi.
Analize su pokazale da su najmršaviji miševi imali vrlo visoke razine proteina TST /triosulfat-sulfur-transferaza/.
BOLEST SE BRZO ŠIRI ZBOG PRETILOSTI: Na svijetu je četiri puta više dijabetičara nego 1980.
Ta bjelančevina, čije stvaranje potiče istoimeni gen, pomaže da se iz masnih stanica uklone štetni produkti nastali konzumacijom visokokalorične hrane. Neke ranije analize pokazale su da i vitki ljudi imaju više razine TST-a, baš kao i miševi.
Studije provedene među populacijama Austrije, Škotske i Islanda utvrdile su da su razine TST-a visoki kod vitkih i zdravih ljudi, a niski kod petilih i bolesnih.
Novi tretman za dijabetes 2
U drugoj fazi studije tim znanstvenika je pretilim miševima dao lijek koji aktivira TST. Pokazalo se da on nije potaknuo smanjenje tjelesne mase, ali je ipak pomogao da se smanji ozbiljnost dijabetesa.
Znanstvenici tvrde da postoji farmakološka mogućnost da budu napravljeni lijekovi koji bi efikasnije povećavali razine TST-a u masnim stanicama. Oni bi mogli poboljšati metaboličko zdravlje masnih i mišićnih tkiva kako bi prihvaćali veće količine šećera i snižavali njihove razine u krvi.
Razvoj takvih lijekova, pre nego što dođu do tržišta, obično traje do pet godina.
SAMOMRŠAVLJENJE: Uskoro bi dijabetes i pretilost mogli u ropotarnicu povijesti
Artemida za testiranje na ljudima
Slovenski tim je već prijavio europski projekt Artemida, koji bi trebao omogućiti da se slične studije provedu i na ljudima. U tom projektu, u kliničkim istraživanjima, znanstvenici će pokušati potvrditi efikasnost TST-a, ali i istražiti moguće nuspojave.
Naime, dijabetes tipa dva je vrlo složena bolest pa ne treba očekivati da će biti lako naći lijek koji će odjednom riješiti sve probleme, napominju znanstveni izvori.
TST je kod ljudi otkriven još 1945. godine. Znanstvenici su utvrdili da ima važnu funkciju u razgradnji otrova cijanida pa se protein koristio kao protuotrov kod trovanja ovom supstancom.