S prvim proljetnim danima shvaćamo koliko smo se zapravo udebljali preko zime, u prošlogodišnje hlače jedva stanemo, a majice su nam tijesne? Prva pomisao je: pod hitno moram na dijetu! No, nije moguće u kratkom periodu osloboditi se kilograma koji su se mjesecima taložili, a da se to negativno ne odrazi na zdravlje.
Liječnici upozoravaju da je dijeta uputstvo koje određenoj osobi daju stručnjaci o tome što biste trebali jesti i u kojim količinama, vodeći računa o zdravstvenom stanju te osobe. Poseban stil života i prehrane, ako baš morate, trebali biste prakticirati jednom tjedno, no on vam nikako ne smije postati stil života.
Izrazito pretila osoba trebala bi smršavjeti deset do dvadeset posto tek za tri do šest mjeseci. Svaka dijeta podrazumijeva određeni stupanj gladovanja, zbog čega se organizam u nekom trenutku počinje buniti. Ako vaga pokaže četiri kilograma manje, realno ste smršavjeli samo jedan, jer su gotovo sve dijete na bazi tekućine, pa u organizmu dominira voda. kada ona nestane iz organizma, ponovno se javlja potreba za hranom i vraćamo se na staru težinu.
Mladi bi se umjesto iscrpljujućih dijeta svakodnevno trebali baviti fizičkom aktivnosti. Odraslim i zdravim osobama tri su obroka u razmaku od pet sati sasvim dovoljna. Pri tome tanjure popunite samo do crte, koja se tu ne nalazi samo iz dekorativnih razloga, već označava optimalnu porciju. Povrće najviše utječe na reguliranje tjelesne težine, pa biste ga trebali jesti što više, ono nas čini sitim, a ima malo kalorija.
Ipak, neophodno je promijeniti i navike u prehrani, što podrazumijeva to da jedemo nekoliko puta dnevno, a ne jednom, da žvačemo polako, a da ne jedemo 's nogu' i u žurbi. Važno je i da se s jelovnika smanje ili u potpunosti eliminiraju visokokalorični proizvodi poput majoneze, masnih sireva, mesnih prerađevina, slatkiša, ...
Osim na povrće naglasak stavite i na junetinu, piletinu, ribu, jaja i mliječne proizvode jer su odličan izvor proteina, vitamina B, željeza, cinka, kalija, selena i ostalih minerala. Primjerice, vitamin B12 nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog porijekla, dok riba, morski plodovi, povrće i voće štite srce i krvne žile, jer obiluju antioksidansima.
