1. Fitness trackeri i slične spravice mogu biti opasne
Spravice i aplikacije koje vam broje minute provedene vježbajući, puls i broj koraka koji napravite u danu ponekad se čine zgodni mali pomagači na vašem putu ka boljoj formi. No, što ako podaci koje bilježe nisu ispravni? Studija provedena na jednom od najpopularnijih gadgeta - Fitbitu - pokazala je da je pogrešno izbrojao broj otkucaja srca i to za 20 otkucaja u minuti. Greška je bila sve veća što je tjelesna aktivnost bila napornija. Jedna druga studija pokazala je odstupanje od 14 posto od stvarnih rezultata. I dok to neće znatno naškoditi vašem fitness režimu, moglo bi biti vrlo opasno za nekoga tko ima kardiovaskularnih problema jer mu je vrlo važno znati točno u svakom trenutku kako mu srce radi. Pokazalo se i kako ljudi koji imaju dokaz da su vježbali (u obliku gadgeta) osjećaju kako zaslužuju nagraditi se nečime zbog čega nakon treninga posežu za hranom za kojom možda i ne bi trebali.
2. Kakva je korist od zubnog konca?
I dok velik broj ljudi svakodnevno, nakon četkanja, koristi zubni konac i gleda kako im iz zubnog mesa teku potoci krvi, zapravo ne postoji gotovo pa nikakvi dokazi da čišćenje zubnim koncem sprječava bolesti zubnog mesa. Studije koje govori o benefitima konca uglavnom su naručene i financirane od strane proizvođača zubnog konca. No, to ne znači da vam zubni konac škodi. Super je kad vam zapne komadić hrane koji nikako ne želi izaći. Ali ne morate se uzrujavati ako zaboravite 'flossati' koji dan.
3. Stojeći radni stol
Stajanje za radnim stolom dobra je alternativa osmosatnom sjedenju zbog kojeg vas bole leđa, ruke, vrat i sve ostalo što smo nazvali uredskim boljkama. No, stručnjaci kažu kako nije toliko bitno koliko često sjedite već što radite kad ne sjedite. Dakle, sjedenje samo po sebi ne predstavlja velik problem ako nakon osam sati za stolom odete na trčanje, u teretanu ili pojedete zdrav obrok. Statičnost je ono što nas uništava, neovisno o tome stojimo li ili sjedimo.
4. Korporativni wellness programi
Velike korporacije ulažu u programe kojima pokušava promijeniti nezdrave navike svojih zaposlenika s ciljem da spriječi eventualne bolesti koje će ih, ako zaposlenik završi na bolovanju, puno koštati. Uglavnom se radi o programima kojima se prati krvni tlak, razina šećera u krvi, BMI, kolesterol... No ti programi su se pokazali uvelike beskorisnima budući da su savjeti sasvim bazični, a ponekad se sve radi sa sasvim pogrešnog stajališta, a događa se i puno pogrešnih dijagnoza.
