Želite li i vi raditi svoj napitak, svakako će vam pomoći ako se preko Facebooka učlanite u neku od grupa u kojoj se razmjenjuju zrnca. Nutricionistica Ana Šupe za taj čudotvorni napitak kaže sljedeće: "Smatra se da je podrijetlom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. Stanovnici Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira."
Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive. Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca.
"Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora", navodi Šupe za Slobodnu Dalmaciju, te kaže da je količina oko pola velike žlice zrnaca dovoljna za 3 dl mlijeka.
"Zrnca prelijte kravljim ili kozjim mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov", kaže nutricionistica.
Dobro promiješajte cijelu smjesu, zatim sve procijedite kroz cjedilo. Zrnca iz cjedila ponovno ubacite u novo mlijeko, a tekući sadržaj koji je ostao, popijte. Možete ubacite i sjemenke lana
