10 najgorih namirnica koje unosite u sebe: Povećavaju rizik od smrti za čak 50 posto!

"Pronašli smo dokaze koji povezuju veći unos ultraprerađene hrane s više od 70 posto od 45 različitih zdravstvenih ishoda koje smo procijenili", napisao je u priopćenju autor studije Wolfgang Marx, viši znanstveni suradnik u Centru za hranu na Sveučilištu Deakin u Geelongu, Australiji.

"Većim unosom smatra se oko jedne porcije ili oko 10 posto više ultraprerađene hrane dnevno", objasnio je Heinz Freisling, znanstvenik u odjelu za prehranu i metabolizam Međunarodne agencije za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije, u svojoj e-poruci.

Istraživači su ocjenjivali svaku studiju kao vjerodostojnu ili jaku, vrlo sugestivnu, sugestivnu, slabu ili bez dokaza. Sve proučavane studije objavljene su u posljednje tri godine, a nijednu nisu financirale tvrtke koje se bave proizvodnjom ultraprerađene hrane, istaknuli su autori.

"Snažni dokazi pokazuju da je veći unos ultraprerađene hrane povezan s približno 50 posto većim rizikom od smrti uslijed kardiovaskularnih bolesti i uobičajenih mentalnih poremećaja", rekla je glavna autorica dr. Melissa Lane, postdoktorska istraživačica na Deakinu. Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju srčani udar, moždani udar, začepljene arterije i bolesti perifernih arterija.

Postoje uvjerljivi dokazi da visok u odnosu na nizak unos ultraprerađene hrane može povećati rizik od tjeskobe za 53 posto, a rizik od rane smrti iz bilo kojeg razloga za 20 posto, prema studiji objavljenoj u časopisu The BMJ.

“Ultraprerađena hrana ima puno kalorija, dodanog šećera, natrija i malo vlakana”, rekao je epidemiolog raka Fang Fang Zhang, izvanredni profesor i voditelj odjela za epidemiologiju prehrane i znanost o podacima na Sveučilištu Tufts u Bostonu. "Već je poznato da svi oni doprinose kardiometaboličkim zdravstvenim ishodima, debljanju, pretilosti, dijabetesu tipa 2 i hipertenziji."

Ultraprerađena hrana puno je više od jednostavne "modificirane" hrane, rekao je istraživač prehrane dr. Carlos Monteiro, voditelj Centra za epidemiološke studije zdravlja i prehrane na Sveučilištu São Paulo u Brazilu. "To su formulacije često kemijski manipuliranih jeftinih sastojaka kao što su modificirani škrobovi, šećeri, ulja, masti i proteinski izolati, s malo ili nimalo dodane cjelovite hrane."

Monteiro je skovao termin ultraprerađena hrana 2009. godine kada je razvio NOVA, sustav klasifikacije hrane u četiri kategorije.

Prvu grupu čine neprerađene ili minimalno prerađene namirnice poput voća, povrća, jaja i mlijeka.

Druga skupina uključuje kulinarske sastojke kao što su sol, začinsko bilje, ulja i slično.

Treća skupina je prerađena hrana koja kombinira grupe jedan i dva — primjeri su konzervirana roba i smrznuto povrće.

Grupa četiri su ultraprerađene namirnice, za koje je Monteiro rekao da su aromatične i primamljive korištenjem kombinacija umjetnih okusa, boja, zgušnjivača i drugih dodataka koji su "eksperimentalni i epidemiološki dokazi povezani s neravnotežom u crijevnoj mikrobioti i sustavnim upalama". Pa, što se sve smatra ultraprerađenom hranom? Primjere ovih zloglasnih namirnica donosimo u nastavku, a neki bi vas mogli itekako iznenaditi.

1. gazirana pića

2. slatke i slane pakirane grickalice (npr. čips i keksi)

3. žitarice za doručak

4. instant rezanci

5. jela spremna za mikrovalnu

6. energetske ili granola pločice

7. slatkiši

8. brza hrana (fast food)

9. kobasice, hrenovke i naresci

10. kruh iz trgovine

Kako smanjiti konzumaciju ultraprerađene hrane? Postoji jednostavno rješenje - kupujte pravu hranu i kuhajte je kod kuće. Tako je jednostavno, kažu stručnjaci.