Na području bivše Jugoslavije, prije par desetljeća, u rodilištima su se čuvale i skupljale placente (posteljice) nakon poroda, i to za potrebe farmaceutske industrije ili, preciznije, za proizvodnju lijekova i kozmetičkih preparata, piše Slobodna Dalmacija.
Razvijene zemlje i danas koriste posteljicu zbog njezinih aktivnih prirodnih sastojaka, posebice proteina i kolagena za kozmetičke anti-age linije u ratu protiv starenja kože.
Neke države, poput SAD-a, idu toliko daleko da čak i prepucij, penisovu kožicu koja ostaje nakon obrezivanja, zbog velike koncentracije fibroblasta, koriste u proizvodnji krema za bogatu klijentelu.
I Oprah Winfrey prezentirala je ovakve proizvode u svojoj emisiji, ističući kako te vrlo skupe kreme potiču obnovu kože i smanjenje bora.
Inače, taj se zahvat u našim bolnicama izvodi rijetko, pa i takva nesuđena farmaceutska 'sirovina' dijeli sudbinu medicinskog otpada, koji završi pod zemljom ili u pepelu.
Ni u Hrvatskoj ne postoji mogućnost da farmaceutske kuće komercijalno iskoriste bilo koji dio medicinskog otpada nastalog pri pružanju zdravstvene zaštite, jer se zakapa na groblju ili spaljuje u krematoriju. To je pitanje strogo regulirano Naputkom Ministarstva zdravstva o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite, donesenom 2000. godine, te brojnim pravilnicima, zakonima i uredbama.
Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Orešković navodi kako se u toj ustanovi sve posteljice, kao i plodovi nakon pobačaja, sakupljaju u za to određen hladnjak, nakon čega se upućuju u spalionicu.
Materijal koji se šalje u spalionicu je pod ingerencijom Kliničkog zavoda za patologiju KBC-a Zagreb. Zbog ovakvog načina pohrane i slanja materijala, ne postoji mogućnost komercijalnog iskorištavanja u farmaceutske svrhe.
Ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller sjeća se vremena, prije puno godina, kada su posteljice slali farmaceutskim kućama ili su po njih dolazili predstavnici ondašnje farmaceutske industrije. On smatra kako to pitanje nije u ingerenciji struke, nego je riječ o financijskom interesu određenih institucija. Patološki otpad zakapa se na riječkom gradskom groblju, dok se infektivni otpad, nakon dezinfekcije, deponira kao komunalni otpad.
Doktorica Korina Vukelić iz Galenskog laboratorija Jadran u Rijeci smatra da bi korištenje posteljice ili kojeg drugog ljudskog 'sastojka' u farmaceutske svrhe zahtijevalo iznimno strog i do detalja razvijen sustav kontrole, kako bi se uklonile i najmanje zloporabe. Pri tome je izrazila sumnju u mogućnosti komercijalnog korištenja biološkog materijala, koji može biti visoko rizičan zbog teških zaraznih bolesti, poput HIV-a, hepatisisa C i drugih koje u prošlosti nisu bile u tolikoj mjeri raširene kao danas.