Znanstvenici su napokno otkrili zašto švicarski sir ima rupe. Na kraju se, čini se, sve svodi na prljavštinu u kantama u kojima se prikuplja mlijeko.
Suprotno onome u crtićima kad rupe buše miševi, u stvarnosti one nisu ni rezultat bakterijskog otpuštanja ugljikova dioksida.
Švicarski znanstvenici su laboratorijskim istraživanjem utvrdili da su za rupe odgovorne minijaturne čestice sijena.
Poljoprivredni institut švicarske vlade Agroscope tvrdi da "mikroskopski male čestice sijena padaju u kante za prikupljanje mlijeka" i tako uzrokuju stvaranje većih rupa za vrijeme sazrijevanja sira. Proces zahvaća samo neke vrste sireva, poput emmentala i appenzella.
Tvrtka je rekla i zašto su rupe u sirevima u posljednjih 15 godina sve manje. Naime, proces mužnje i prikupljanja mlijeka sve je više automatiziran i 'čišći' pa je manje čestica sijena u njemu.
Znanstvenici su do ovog zaključka došli tako što su dodavali čestice sijena u mlijeko i laboratorijski pratili sazrijevanje sira.
Teorija da rupe u sirevima uzrokuju bakterije otpuštanjem ugljikova dioksida "na snazi" je od 1917. kada je to otkriće objavio američki znanstvenik William Clark, piše Poslovni.hr.
Mliječna industrija rupe u sirevima naziva "očima". Sir bez rupa poznat je kao "slijepi" sir.
