Prevelik broj ljudi umire od posljedica srčanog udara samo zato jer ne prepoznaju prve simptome i ne znaju da je od ključne važnosti pružanje prve pomoći. Pravodobno pružanje pomoći i brzi dolazak u bolnicu mogu spriječiti smrt. Nažalost, mnogi nehajno odmahuju na prve simptome iako bi u tom trenu trebali odmah u bolnicu. Naime, udar traje satima, a najveći broj oštećenja nastaje u prvom satu.
A internet je stvar samo pogoršao jer često kruže neprovjerene informacije, poput one o spasonosnom kašljanju. U poznatoj poruci se naglašava da prije svakog iskašljavanja treba duboko udahnuti te da kašljanje treba biti dugo i duboko, kao kad nešto pokušavate iskašljati. Udisaj i kašalj moraju se nastaviti svake dvije sekunde, sve dok ne dođe pomoć. Zbog dotoka kisika u pluća treba duboko disati, dok kašljanje pritišće srce i održava cirkulaciju te srčani ritam.
Električni šok na srce, defibrilacija, jedini je pravi tretman kod srčanog udara. Kardiopulmonarna reanimacija (CPR) upuhivanjem zraka i masažom srca osobi bez svijesti koja ne diše održava srce i mozak na životu oko 10 minuta, što je dovoljno dugo do dolaska hitne pomoći i defibrilatora.
Ipak, to je u praksi neprovedivo
Ova poruka kruži od 1999., no kardiolog koji je navodno odgovoran za njeno slanje nikad nije imenovan.
Kašljanje bi, i to samo teoretski, navodno pružilo malu šansu osobi koja gubi svijest da ostane još toliko svjesna kako bi mogla nazvati liječnika. No, stručnjaci su vrlo skeptični da bi se i to moglo napraviti. Naime, do gubitka svijesti dolazi jer je zaustavljena ili usporena cirkulacija, a to znači da otkazuju vitalne funkcije i da su sve svjesne radnje, poput kašljanja, neizvedive. Osoba, zapravo, toliko brzo gubi kontrolu i već leži plava, koluta očima i pada u komu.
Iz Američke udruge za zdravlje srca (AHA) izjavili su da kašljanje možda može biti korisno, ali samo u kontroliranim bolničkim uvjetima, pod određenim okolnostima (ventrikularne fibrilacije) te se mora obavljati pod stručnim nadzorom.
Imajte na umu da bilo kakvu medicinsku uputu koja vam, navodno, može spasiti život trebate prihvatiti s oprezom jer bi vam, ako nije provjerena, na koncu mogla ugroziti život.
Službena izjava američkih kardiologa
The American Heart Association NE PODUPIRE 'tehniku kardiopulmunarne reanimacije (CPR) kašljanja' koja je vrlo popularna na internetu. U izjavi iste udruge iz 2010. već je objavljeno da uputa o kašljanju nije korisna za osobe koje nisu svjesne te se ne treba primjenjivati nemedicinsko osoblje.
Evo što preporučuju kardiolozi
Najbolja strategija za preživljavanje prilikom ranih znakova srčanog udara i srčanog zastoja je prepoznati ove simptome i odmah nazvati broj hitne pomoći 112 ili 194. Ako vozite i sami ste u automobilu, a iznenada osjetite tešku bol u prsima ili nelagodu koja se širi po ruci i penje prema vilici, zaustavite automobil i pozovite u pomoć nekog vozača, tj. nazovite hitnu pomoć. Nažalost, više od 50 posto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraže medicinsku pomoć.
Za mnoge još uvijek novi, broj 112 je jedinstveni broj za hitne službe koji se koristi u Republici Hrvatskoj, a dostupan je iz svih javnih telefonskih mreža bez naknade. Osim navedenog broja hitne službe, u uporabi je i broj 194. Stari broj 94 još uvijek je paralelno u upotrebi i ne zna se kad će postati neaktivan.
Ako ste naišli na bolesnika koji se srušio, ne diše i ne radi mu srce, odmah započnite s postupkom oživljavanja – dva udaha, pa 15 pritisaka na donju trećinu prsne kosti. I odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć. Prve četiri minute su ključne.
Može li ova tehnika ipak nekome pomoći?
Iz AHA poručuju da kašljanje može doći u obzir u kardiološkom laboratoriju ako je pacijent svjestan i na EKG aparatima. Medicinska sestra ili liječnik moraju biti prisutni kako bi davali upute kako kašljati i to pri inicijalnoj pojavi nagle aritmije. Međutim, kako ova metoda nije djelotvorna kod svih pacijenata, ne smije se zbog nje odgađati pravo liječenje.
Dakle, tijekom iznenadne srčane aritmije (abnormalnog srčanog ritma, tj. ventrikularne fibrilacije), postoji mogućnost da svjesna osoba snažnim i uzastopnim kašljanjem održava dovoljan dotok krvi u mozak kako bi održala svijest na nekoliko sekundi dok se liječi aritmija. Krvotok se održava jačim pritiskom u prsima, koji se javlja tijekom snažnog iskašljavanja. Ovo se krivo naziva 'CPR kašljanjem' iako nije dio standardne reanimacije. Aritmije nastaju zbog nenormalnog stvaranja ili provođenja srčanih impulsa i obično uključuju nepravilnosti u frekvenciji i redoslijedu, što se može jasno vidjeti na EKG-u.
Srčani udar, tj. infarkt miokarda posljedica je naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima. Kao posljedica u ograničenom dijelu mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica. Srčani udar može biti uzrok srčanog zastoja.
Srčani zastoj ili klinička smrt (lat. Institio cordis) nagli je prestanak normalne cirkulacije krvi zbog nemogućnosti srca da se pravilno kontrahira tijekom sistole.