Naziv "dobar kolesterol" odnosi se na lipoproteine velike gustoće (na rezultatima ispitivanja krvi koje dobijete iz laboratorija bit će obilježen engleskom skraćenicom HDL), a "loš kosterol" lipoproteinima male gustoće (obilježava se engleskom skraćenicom LDL).
Općeprihvaćeno viđenje koje nam prikazuju farmaceutske tvrtke potpomognute državnim politikama, je da unošenje masne hrane bogate lipoproteinima male gustoće (lošim kolesterolom) dovodi do srčanih oboljenja, piše Medical Daily.
Unatoč takvoj reklamnoj kampanji, znanstvenici već dugo znaju da količina lošeg kolesterola u krvi ne ovisi od toga koliko ste ovog lipoproteina unijeli u organizam hranom. To je zbog toga što se hrana tokom probave razlaže, a te materije poslije mogu (ili ne moraju) biti iskorištene za stvaranje kolesterola.
Nametnuto viđenje
U skladu s tim nametnutim viđenjem, osim što "loš" kolesterol izaziva bolesti srca, "dobar" kolesterol štiti srce od raznih obolenja.
Ipak, neka nedavna istraživanja pokazala su da i ljudi koji imaju dovoljno HDL-a mogu dobiti srčana oboljenja zbog toga što u toj jednadžbi sudjeluje veliki broj faktora - između ostalog i količina fizičkih vježbi što utječe na način na koji HDL djeluje u organizmu.
"Nema sumnje da HDL ima zaštitnu ulogu, kao što smo i potvrdili u studiji, ali sve oko HDL-a je pretjerivanje", rekao je autor studije Michael Miller, profesor kardiovaskularne medicine i preventivni kardiolog s Medicinskog fakutleta Sveučilišta Maryland. "HDL zapravo treba gledati kao treći prioritet, dok su na vrhu LDL i trigliceridi".
U današnje vrijeme sve je više znanstvenika koji smatraju da razina kolesterola u krvi uopće ne uzrokuje bolesti srca te da je čitava pretpostavka o kolesterolu zapravo dobro osmišljena prevara kojom se od preplašenog stanovništva otima novac.
