Rezultati novog istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Johns Hopkins pokazuju da je u čak 95% slučajeva obolijevanja od raka prostate, mozga i kostiju uzrok čista slučajnost, odnosno pogreška u diobi stanica. Studija je objavljena 2017. u časopisu Science. Procjenjuje se kako je 66% mutacija raka slučajnost koju ne možemo izbjeći promjenom načina života, no to ne znači da ne moramo izbjegavati vanjske faktore koji povećavaju šansu obolijevanja od neke vrste karcinoma.
Jasmin Stavros izgubio je životnu bitku od ove teške bolesti: Ima nepodnošljive simptome i posljedice
Kost ili koštano tkivo je potporno vezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu. Kosti imaju čvrstu, snažnu, šuplju unutrašnjost i čine svega 14% naše ukupne tjelesne mase. Kosti su kao i bilo koji dio našeg tijela podložni degenerativnim, benignim i malignim promjenama. Nekontrolirano nakupljanje abnormalnih stanica koje stvaraju masu ili grumen tkiva na koži nazivamo tumorom kosti. Tumori kosti se javljaju kod djece i kod odraslih. U djece se većinom javljaju primarni maligni tumori, dok su tumori u odraslih osoba većinom metastatski. Sekundarni tumori često mogu odvratiti pažnju od primarnog izvora bolesti. Bol u kostima, vidljivim izbočinama ili tvorbama i mogućim prijelomima kosti zbog slabosti boli najčešći su simptomi postojanja tumorske mase na jednoj koži ili više njih. Prijelom kosti može nastupiti i pod neznatnim opterećenjem.
Primarni rak kostiju je rak koji se razvija u stanicama kostiju. Sekundarni rak kostiju je rak koji se proširio na kosti iz nekog drugog dijela tijela (pluća, dojke, crijeva). Zloćudni tumori kostiju relativno su rijetki, obuhvaćaju svega 0,2% svih primarnih tumora. Najčešći tumori kostiju su osteosarkom i Ewingov sarkom. Najčešće se javljaju kod djece i adolescenata. Zloćudni tumori kostiju imaju tendenciju agresivno rasti te stvarati metastaze na udaljenim mjestima. metastaziraju gotovo isključivo putem krvi. Metastaze se krvlju šire većinom u pluća i kosti. Metastaze u regionalne limfne čvorove su rijetkost, no predstavljaju loš prognostički znak. Zloćudni tumori mogu se javljati zbog genetskih faktora ili kao posljedica liječenja radioterapijom.
Osim toga, osobe koje pate od bolova u zglobovima mogu primijetiti značajna poboljšanja uz redovito plivanje.
Znakovi i simptomi raka kostiju uključuju: bol u kostima koja s vremenom postaje sve jača, otečenost blizu zahvaćenog područja, smanjena pokretljivost, opipljiva tumorska masa, atrofija mišića, promjene na koži, patološki prijelomi kostiju, neurološki i vaskularni ispadi, umor i nagli neobjašnjivi gubitak tjelesne težine.
Uzroci raka kostiju: Nije potpuno jasno što uzrokuje rast tumorskih stanica. Kao što smo već spomenuli, liječnici su otkrili da je u gotovo dvije trećine slučajeva uzrokovano pogreškom u diobi stanica.
Dijagnoza raka kostiju: Ako se liječniku obratite zbog bolova u zglobovima ili kostima, liječnik će vas najvjerojatnije uputiti na rendgensko snimanje. Rendgenska snimka će ukazati na abnormalnost, no često nije moguće procijeniti je li tumor benigan ili maligan. U određivanju točnog mjesta i veličine tumora pomažu pretrage kao što su kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca.
Nerijetko je potrebno pristupiti i biopsiji, odnosno uzimanju komadića tumora kako bi ga se moglo pogledati pod mikroskopom. Biopsiju je ponekad u slučaju tumora na kostima, potrebno obaviti kirurškim putem. Nakon biopsije predviđa se razvoj karcinoma te se određuje terapija. Liječnik može preporučiti snimanje drugih dijelova tijela, ako sumnja na metastatski karcinom. Scintigrafija kostura je jedna od važnijih pretraga budući da daje pozitivan nalaz mnogo prije nego radiološki pregled.
Tipovi raka kostiju mogu biti: nekancerozni ili benigni (osteohondromi, benigni hondromi, hondroblastomi, hondromiksoidni fibromi, osteoidni osteomi, gigantocelularni tumori). Kancerogeni ili maligni (osteosarkom, fibrosarkomi, maligni fibrozni histiocitomi, Ewingov tumor, maligni limfomi kosti, multipli mijelom). Metastatski – tumori kosti koji se šire u kost od mjesta nastanka koji mogu biti bilo gdje u tijelu.
1. Osteosarkom: Osteosarkom počinje u stanicama kostiju. Riječ je o drugom najčešćem malignom tumoru kosti. Osteosarkom se većinom pojavljuje kod djece i adolescenata, dakle od 10. do 20. godine života, ali se može javiti bilo kada. Starije osobe koje pate od Pagetove bolesti ponekad dobiju ovu vrstu tumora. Većina osteosarkoma se razvija kod pacijenata koji nemaju nikakvih drugih bolesti i kod onih koji nemaju tumore u povijesti obiteljske bolesti. Otprilike polovica osteosarkoma se javlja u području koljena, no tumor se može razviti u bilo kojoj kosti. Osteosarkom ima tendenciju širenja na pluća.
Osteosarkom se uglavnom liječi kombinacijom kemoterapije i operacije. Najprije se provodi liječenje kemoterapijom. U toj etapi liječenja, bol se najčešće smanjuje. Tek nakon liječenja kemoterapijom, pristupa se kirurškom liječenju odnosno odstranjenju tumora. Otprilike 75% pacijenata preživi barem pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Danas je u mnogim slučajevima osteosarkoma, moguće izbjeći amputaciju. Osteosarkom se može vratiti i nakon liječenja. Tada se obično pojavljuje na istom ili nekom drugom dijelu tijela uključujući i pluća. Jedan od najvažnijih faktora u liječenju osteosarkoma jest pacijentov odgovor na prvu kuru terapije. Pacijenti kod kojih stanice tumora progresivnije nestaju nakon provođenja terapije, imaju bolje šanse za izlječenje.
2. Hondrosarkom: Hondrosarkom počinje u stanicama hrskavice koja se najčešće nalazi na krajevima kostiju. Hondrosarkomi obično pogađaju starije osobe. Hondrosarkom se najčešće javlja između kostiju kukova, natkoljenici i ramenima. Točan uzrok hondrosarkoma nije poznat, pretpostavlja se da je riječ o genetskim faktorima, no mogu se javiti i kao posljedica ranije terapije radijacijom u liječenju nekog drugog malignog oboljenja.
Mnogi hondrosarkomi su sporo rastući odnosno niskog stupnja malignosti te ih je moguće liječiti kirurškim zahvatom. Hondrosarkomi visokog stupnja malignosti većinom su brzorastući te imaju veću tendenciju metastazirati. Hondrosarkome je potrebno potpuno kirurški odstraniti jer nisu osjetljivi na kemoterapiju i radijaciju. Amputacija noge ili ruke je rijetko potrebna. Više od 75% pacijenata hondrosarkom prežive, ako je tumor moguće u cijelosti otkloniti.
3. Ewingov sarkom: Nije u potpunosti jasno gdje počinje Ewing-sarkom. Liječnici su uvjereni da počinje u živčanom tkivu koje se nalazi u kostima. Ewing-sarkom se većinom pojavljuje kod djece i adolescenata, češće se javlja kod mladića nego kod djevojaka. Većina tumora se pojavljuje u rukama ili nogama. Najčešći simptomi su bolovi i oteklina. Ova vrsta tumora može dosta narasti, te može zahvatiti cijelu dužinu kosti. Kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonanca, pretrage su koje mogu pomoći u određivanju točne veličine tumora, a za postavljanje točne dijagnoze potrebna je biopsija. Ewingov tumor se može liječiti kirurški, kemoterapijom i zračenjem. Postotak preživljavanja nakon terapije je otprilike 60%.
4. Multipli mijelom: Multipli mijelom je najčešći maligni tumor kosti. Multipli mijelom se najčešće javlja kod starijih osoba te nastaje od stanica koštane srži koje proizvode krvne stanice. Najčešće zahvaća jednu ili više kostiju, stoga se i bol može javljati na jednom, odnosno više mjesta. Liječenje multiplog mijeloma je vrlo složeno, a uključuje kemoterapiju, zračenje i operaciju. Premda je multipli mijelom nemoguće izliječiti, oboljeli od multiplog mijeloma danas imaju znatno bolje mogućnosti liječenja. Kod osoba starijih od 65 godina uz transplantaciju matičnih krvotvornih stanica, te upotrebom novih lijekova na farmaceutskom tržištu, može se podići kvaliteta života i produžiti životni vijek.
U Hrvatskoj od multiplog mijeloma godišnje oboli otprilike 270 osoba. Prosječna dob u kojoj se postavlja dijagnoza multiplog mijeloma je 68 godina. U 90% slučajeva su bolesnici stariji od 40 godina, međutim multipli mijelom se sve češće javlja i kod mlađih osoba. Premda razlozi nisu poznati, multipli mijelom se češće pojavljuje kod muškaraca nego kod žena. Osobe koje su tijekom života bile izloženije štetnim zračenjima imaju povećan rizik obolijevanja od multiplog mijeloma. Kada se bolest ponovno pojavi ili pogorša, kao opcija liječenja ostaje ponovna transplantacija krvotvornih stanica ili eksperimentalno liječenje novim lijekovima kako bi se istražila uspješnost nekog lijeka. U zadnjim fazama bolesti, liječnik će vas informirati o mogućnostima s obzirom na vaše zdravstveno stanje. Svaki liječnik će vam predložiti liječenje, jer se liječenjem znatno mogu suzbiti teški simptomi multiplog mijeloma te olakšati bolovi.
5. Fibrosarkomi i maligni fibrozni histiocitomi: Fibrosarkomi su vrlo slični osteosarkomima po osobitostima, mjestu pojavljivanja i simptomima. Fibrosarkomi se mogu javiti kao posljedica zračenja. Liječenje je uglavnom jednako kao i kod osteosarkoma. Liječnici nisu otkrili zbog čega se točno fibrosarkomi pojavljuju, međutim otkriveno je da se kod muškaraca, fibrosarkom znatno češće pojavljuju. Tumor se uglavnom pojavljuje u području koljena, kuka i gornjem dijelu ruke. Fibrosarkomi najčešće metastaziraju na pluća. Bolovi se uglavnom pojačavaju noću. Fibrosarkom se liječi kemoterapijom, zračenjem i operacijom. Kako bi liječenje bilo što uspješnije, potrebno je odlaziti na redovite kontrole minimalno pet godina od početka liječenja. Gotovo 65% pacijenata preživljava pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Desetogodišnje preživljavanje se bilježi u oko svega 30% slučajeva što ipak pruža određenu nadu. Međutim, kod fibrosarkoma mekih tkiva petogodišnje preživljavanje iznosi oko 40%.
4. Može usporiti rast raka: Potencijalna upotreba začina u prevenciji i liječenju raka uglavnom je proučavana kroz studije u epruvetama i na životinjama, što je pokazalo da ekstrakti mogu smanjiti rast stanica raka i stvaranje krvnih žila u tumorima.
Liječenje raka kostiju: Mogućnosti liječenja raka kostiju su bazirane na tipu raka koji imate, stupnju razvijenosti i razini vašeg zdravlja. Tretmani obično uključuju operaciju, kemoterapiju, radijaciju ili kombinaciju tretmana. Kako bi vaša bolest bila pravilno tretirana potrebna je suradnja kirurga, patologa, citologa, onkologa, internističkog onkologa, anesteziologa, radiologa, specijalista nuklearne medicine, psihologa i liječnika obiteljske medicine.
Operacija: Cilj operacije je potpuno ukloniti tumorsku masu od kosti. Operativnim zahvatom uklanja se tumorsko tkivo ali i mali dio tkiva koje ga okružuje. Kada tumor nije moguće otkloniti tako da se spasi ud, potrebno je izvršiti amputaciju. Operativno liječenje tumora najuspješnija je metoda u liječenju tumora. Ako je tumor u potpunosti uklonjen postoje velike šanse za potpuno izlječenje. Opće pripreme pacijenta za operativni zahvat kada je u pitanju uklanjanje tumora znatno su veće nego pred amputaciju.
Amputacija: U nekim slučajevima rak kostiju koji je jako raširen ili je lociran na kompliciranom mjestu na kostima može zahtijevati amputaciju, no s razvitkom drugih učinkovitih tretmana ova operacija se sve rjeđe koristi. Amputirani ud gotovo je uvijek moguće nadomjestiti protezom. Ako se rak kostiju pojavljuje u kostima različitim od onih u rukama i nogama liječnici mogu ukloniti kost i okolna tkiva. Kost koja se ukloni tijekom operacije može se zamijeniti dijelom kosti iz drugog područja tijela ili s posebnom protezom.
Radioterapija: Radioterapija je grana medicine koja se bavi liječenjem karcinoma tako što šalje visokoenergetske zrake izravno u tumor ili željeno područje. Radioterapija se koristi za liječenje oboljelih od zloćudnih bolesti. Zračenje može umanjiti ili kompletno uništiti tumorski čvor. Mnoge vrste raka mogu se posve izliječiti uz pomoć radioterapije. Radioterapija se može koristiti i kod osoba koje imaju maligne bolesti koje nije moguće liječiti operativnim liječenjem. Kod osoba s naprednim rakom kostiju radioterapija može pomoći u kontroliranju simptoma, poput smanjivanja boli. Radioterapija se može primjenjivati i u uznapredovalom stadiju bolesti kako bi se smanjila izraženost neugodnih simptoma. Radioterapiju se kao metodu liječenja može upotrebljavati prije ili nakon operacije, odnosno kemoterapije.
Kemoterapijom se danas liječi preko 200 različitih zloćudnih bolesti. Nuspojave kemoterapije su: povraćanje, mučnina, visoka tjelesna temperatura, bolovi, alergijske reakcije, razgradnja krvnih stanica, bubrežne komplikacije, oštećenje koštane srži, smanjeno stvaranje eritrocita, umor, opća slabost, sklonost infekcijama.
Jasmin Stavros preminuo je danas u Zagrebu u 69. godini života nakon teške borbe s rakom kostiju i komplikacija s plućima. Sredinom ožujka se saznalo za njegovu bolest, kada je zbog bolova u leđima otišao u bolnicu i dobio dijagnozu.