Istraživanje je provedeno na 10.000 ispitanika, među kojima je bilo 350 vegetarijanaca i vegana. Ono je pokazalo da je uzrok tomu manjak nekih vitamina i minerala kod vegetarijanaca koji ima negativan učinak na njihovo mentalno zdravlje.
Najčešće je riječ o manjku željeza i vitamina B12. Oko sedam posto vegetarijanaca i 50 posto vegana pati od pomanjkanja tog vitamina, a što je osoba dulje vegetarijanac ili vegan, rizik je veći.
Vitamin B12 ili kobalamin jedan je od osam vitamina iz B skupine te je poput ostalih vitamina iz tog kompleksa topiv u vodi. Nužan je našem tijelu za pravilno funkcioniranje i zdravlje živčanog tkiva, moždanih stanica i crvenih krvnih stanica.
S folnom kiselinom sudjeluje u sintezi DNK i RNK, genetskog materijala tijela. Potreban je za metabolizam svake stanice u tijelu te sudjeluje i u sintezi masnih kiselina i stvaranju energije. Naime, pomažući tijelu da apsorbira folnu kiselinu, olakšava oslobađanje energije. Vitamin B12 koristan je i za raspoloženje, pamćenje, kvalitetu kože, kose, nokata te za probavu, kao i za sprečavanje anemije.
Osobe kod kojih je evidentiran manjak tog vitamina često se osjećaju umorno. Kobalamin pozitivno utječe na raspoloženje, odnosno djeluje kao zaštita protiv depresije, podsjećaju britanski znanstvenici.
Ranije su studije otkrile manjak vitamina B12 kod čak 30 posto osoba hospitaliziranih zbog depresije, a liječnici vjeruju da je brojka i veća s obzirom na to da testiranje razine spomenutog vitamina u organizmu nije standardna procedura u obradi psihičkih bolesnika.
Jedna od glavnih uloga vitamina B12 je pretvaranje hrane koju konzumiramo u energiju. Ima ga u brojnim namirnicama životinjskog porijekla te u manjim količinama u mlijeku i jajima. Zbog toga se vegetarijancima i veganima preporučuje uzimanje suplemenata vitamina B12 kako bi im mozak dobro funkcionirao i da bi se izbjegao razvoj anemije.
Opasnost vreba i od previše omega-6 kiselina
Anketa je pokazala i da ispitanici, vegetarijanci i vegani, konzumiraju i veću količinu brazilskih oraščića bogatih omega-6 masnim kiselinama, što znanstvenici također povezuju s mogućnošću nastanka problema s mentalnim zdravljem. Za razliku od omega-3 masnih kiselina prisutnih u sardinama ili lososu koje sprečavaju upalne procese i rastvaraju krvne ugruške, omega-6 čine upravo suprotno, potiču jedno i drugo.
Upalni procesi i sposobnost zgrušavanja krvi važne su funkcije u organizmu ako se povrijedimo ili imamo ranu, no upala se mora zaustaviti pošto rana zaraste. Međusobni odnos omega-6 i omega-3 vrlo je osjetljiv i zahtijeva međusobni balans. Prekomjeran unos omega-6, primjerice kroz žitarice, margarin i biljna ulja dovodi do kroničnog upalnog stanja kod velikog dijela populacije u zapadnim zemljama, što pridonosi nastanku kardio-vaskularnih bolesti.
Ranija su istraživanja pokazala da dijelu vegetarijanaca u organizmu uz vitamin B12 nedostaje, željeza, kalcija vitamina D, proteina i omega-3 masnih kiselina jer se nisu dovoljni informirali o nutritivnim vrijednostima namirnica koje konzumiraju ili onih koje ne konzumiraju.
