Svijet se posljednjih nekoliko tjedana bori s pandemijom koronavirusa. U većini zemalja poduzete su ozbiljne mjere kako bi se zaustavilo njegovo širenje, a mnogi još uvijek ne znaju kako prepoznati bolest.
Groznica, odnosno povišena temperatura najčešći je prvi simptom kod oboljelih od koronavirusa.
U studiji provedenoj na 140 pacijenata u bolnici u Wuhanu, gdje je pandemija i počela, dokazano je da je 99 posto zaraženih imalo visoku temperaturu, a više od polovice osjetilo je slabost i suhi kašalj. Trećina pacijenata iskusila je bol u mišićima i otežano disanje.
Istraživanje Kineskog centra za kontrolu bolesti pokazalo je i da je 80 posto oboljelih imalo blage simptome, oko 15 razvilo je ozbiljnije simptome, dok je pet posto bilo u kritičnom stanju.
Prema Business Insideru, ovako se simptomi razvijaju iz dana u dan kod tipičnih pacijenata.
Prvi dan
Pacijenti imaju povišenu temperaturu. Mogu osjetiti slabost, glavobolju, drhtavicu, curenje iz nosa, bol u mišićima i imati suhi kašalj. Mali dio oboljelih imao je gastrointestinalne simptome, poput proljeva ili mučnine nekoliko dana prije. Ipak, ovo nije pravilo, jer je COVID-19 bolest respiratornih organa, što znači da će kod većine pacijenata bolest početi i završiti u plućima.
Virus u ranim danima napada stanice pluća, što može oštetiti trepetljike koje čiste zračne puteve od sluzi i ostalih štetnih stvari. Te stanice umiru zbog infekcije i tako raste količina štetnih tvari. Time se ometa sposobnost tijela da drži suvišne čestice izvan pluća i dušnika. Zbog upale nastaje oštećenje, a oštećenje izaziva još jaču upalu.
profimedia.hr
Upravo zato upala može biti objašnjenje zašto je suhi kašalj jedan od najčešćih simptoma, uz otežano disanje i smanjenu proizvodnju sluzi.
Peti dan
Pacijenti mogu imati problema s disanjem, posebno kao su stariji ili kronični bolesnici.
Sedmi dan
Prema studiji iz Wuhana, obično prođe sedam dana prije nego što oboljeli ode u bolnicu.
Oni s blagim simptomima, obično se dotad oporave, ali oni sa srednjim i ozbiljnijim simptomima razviju upalu pluća koja može biti slabija ili toliko jaka da pacijent završi u kritičnom stanju. Takvi oboljeli mogu se oporaviti za nekoliko dana, a mogu se liječiti nekoliko tjedana.
Osmi dan
Kod onih s ozbiljnijim simptomima i kod kritičnih pacijenata, simptomi u ovom razdoblju mogu eskalirati u tzv. akutni respiratorni distres sindrom koji može biti smrtonosan.
profimedia.hr
Tada se tekućina nakupi u plućima, a upala pokreće poplavu imunoloških stanica koje napadaju infekciju. No, ponekad imunološke stranice počnu uništavati sve na tom putu, uključujući i zdrave stanice.
Deseti dan
Ako se pacijentima pogoršava stanje, u ovom će razdoblju vjerojatno završiti na odjelu intenzivne njege. Takvi će oboljeli osjetiti bol u trbuhu i gubitak apetita, za razliku od pacijenata s blagim simptomima.
Akutni respiratorni distres sindrom ima fatalan ishod u 30 do 40 posto slučajeva. Kod kritičnih pacijenata može doći do otkazivanja respiratornih organa, zbog čega moraju biti priključeni na aparate koji ih održavaju na životu. Ukoliko takav tretman ne djeluje, pluća postaju previše preplavljena i ne isporučuju kisik u krvotok. Upravo je to uzrok većine smrtnih slučajeva kod koronavirusa, a trenutna stopa smrtnosti je oko dva posto. Ako pacijent preživi ovu fazu, pluća mu mogu biti trajno oštećena.
Sedamnaesti dan
Ljudi koji se oporave od virusa obično su pušteni iz bolnice nakon dva i pol tjedna.
Kako razlikovati koronavirus od upale pluća
Prosječno vrijeme inkubacije koronavirusa je pet dana, a kada se simptomi pojave mogu jako nalikovati upali pluća.
Ipak, stručnjaci tvrde da ih možete razlikovati po tome što se pacijentima s koronavirusom stanje pogoršava kako vrijeme odmiče. Upala pluća ne napreduje brzo, oboljelima se daju antibiotici nakon čega im se stanje stabilizira i poboljšava.
profimedia.hr
S druge strane, pacijentima s koronavirusom stanje se može pogoršati nakon što se počnu liječiti.
Budući da još uvijek ne postoji cjepivo za virus, najbolje je učiniti sve da mu se ne izložimo budući da se lako prenosi s osobe na osobu. Preporuča se često pranje ruku, samoizolacija, izbjegavanje kontakta s bolesnim i starim ljudima te dezinficiranje površina koje često koristimo.