Ljudima, čini se, prilično dobro polazi za rukom utvrditi je li neka osoba bolesna i treba li je zaobilaziti, zaključili su švedski znanstvenici na temelju istraživanja u kojemu su ispitanicima davali fotografije osoba s pitanjem misle li da je ta osoba bolesna.
Točnost procjene 81%
Suočeni s fotografijama bolesnih i zdravih osoba ispitanici su s 81-postotnom točnošću izdvojili bolesne osobe, objavio je tim švedskog instituta Karolinska u Stockholm. Tim predvođen neuroznanstvenikom Johnom Axelssonom zarazio je bakterijom koli, koja izaziva upalni odgovor, dobrovoljce dok je kontrolna skupina dobila placebo injekciju. Dva sata nakon injekcije dobrovoljci su fotografirani i potom su slike pokazane sudionicima istraživanja. Znanstvenike je zanimalo i koja su specifična obilježja pomogla ispitanicima da odrede jesu li osobe na fotografijama bolesne ili zdrave.

NA KOJOJ JE FOTOGRAFIJI BOLESTAN ČOVJEK? Znakovi na licu koji bez sumnje upućuju na bolest, a lako vam promaknu
Umor se lako zamijeni za bolest
U drugom krugu istraživanja fokusirali su se na vizualne simptome bolesti na licu. To je uključivalo blijede usnice i ten, sjajnu ili prošaranu kožu, spuštene kutove usana i otečene ili crvene oči. S iznimkom sjajne ili prošarane kože svi su ispitanici naveli preostale faktore kao one na temelju kojih su prepoznali bolesne na fotografijama. Znanstvenici u radu objavljenom u stručnom časopisu Proceedings of the British Royal Society B upozorili su da oslanjanje samo na vizualnu analizu može biti pogrešno. Lica tužnih ili umornih osoba primjerice mogu biti zamijenjena za bolesna. Taj fenomen koincidira s drugim studijama koje sugeriraju da se u društvu često izbjegavaju umorne osobe.