Nakon lijekova za kardiovaskularne bolesti, iz državnog proračuna većine zemalja najviše se izdvaja za antibiotike. No, antibiotici i nisu tako dugo s nama. Eksperimentiranje farmakološkim agensima koji mogu uništiti patogene mikroorganizme bez da štete ljudskom organizmu započelo je početkom 20. stoljeća, a sama masovna primjena nakon 1939. godine. Sedamdesetak godina kasnije krug se izgleda zatvorio. Javile su se superbakterije, a novih antibiotika nema na vidiku.
Zašto nemamo novih lijekova, novih antibiotika? Jer farmaceutske kompanije više ne žele ulagati i izlagati se rizicima.
Zagovornici prirodne medicine smatraju da nestanak učinkovitih antibiotika i nije tako loša vijest jer ćemo se možda, napokon, okrenuti boljim načinima liječenja. Drugi se užasavaju superbakterija. Naime, statistički gledano, imamo veće šanse da nas superbakterijom zarazi naš liječnik nego da nas ubije terorist. Jesu li zato liječnici opasniji od terorista? Samo u SAD-u ovi otporni sojevi bakterija (superbakterije) ubiju 88.000 osoba godišnje. Čini se da svako rješenje moderne medicine uglavnom stvara dodatna dva nova problema.
Hrvatska premašuje Australiju u potrošnji antibiotika. Zašto? U malim zemljama, poput naše, uglavnom nema zdravstvene strategije, pacijenti su navikli dobiti sve što zažele, inače sele karton, edukacija liječnika je manjkava, a korupcija raširena, tvrdi dr. Lidija Gajski u knjizi Lijekovi ili priča o obmani. To je i pitanje strateške proizvodnje. Osnovne lijekove danas često interventno uvozimo i puno su skuplji od onih koje smo imali prije kad ih proizvodila Pliva.Ljudi su godinama dobivali antibiotike za virusne infekcije, a njihova masovna upotreba pridonijela je ubrzanom razvoju otpornosti mikroorganizama na lijekove. Istina, na današnje superbakterije djeluje kolistin, toksični sastojak pronađen 1949. Međutim, iako ubija superbakterije, izaziva i oštećenja bubrega.
Većina antibiotika nema šanse pored superbakterija
U zadnje 34 godine velike farmaceutske tvrtke uspjele su proizvesti tek dvije nove klase antibiotika. Nijedna više ne djeluje na superbakterije. Istovremeno, velike tvrtke napuštaju istraživanje na području antibiotika.
Prošle je godine Pfizer, najveća svjetska farmaceutska tvrtka, zatvorio istraživački centar za antibiotike u Connecticutu, otpustivši 1.200 zaposlenika, objavio je Washington Post. Tvrtka je tvrdila da laboratorij seli u Šangaj, no Pfizer ima problema s otvaranjem pogona u Kini i u velikoj mjeri napušta antibiotike.
Lijekovi za erektilnu disfunkciju, ćelavost i kolesterol 10 su puta isplativiji od antibiotika. Osim toga, isplativije je proizvoditi lijekove za stabiliziranje kroničnih bolesti nego lijekove koji stvarno liječe problem.
Lijekovi koji se ne mogu patentirati, ali djeluju
Primjerice zagovornici prirodne medicine tvrde da ekstrakt češnjaka može ubiti većinu superbakterija. Isto djelovanje pripisuje se i koloidnom srebru, manuka medu te koncentriranom origanu. Površine prekrivene bakrom u bolnicama dokazano zaustavljaju 97% infekcija superbakterijama.
Lijekovi za superbakterije nalaze se posvuda u prirodi, ali se u bolnicama teško pronalaze. Ovi 'hramovi' zapadne medicine i njihovi 'svećenici', liječnici, obožavaju farmaceutske bogove – Pfizer, Merck, AstraZenecu, pa svoje pacijente ne informiraju o probioticima, sunčevoj svjetlosti, vitaminima D, B3 te terapijama biljem.
A što je s antibioticima? Možda su države trebale same nastaviti proizvodnju lijekova i cjepiva, a ne to predati u ruke onima koji o zdravlju odlučuju na temelju profita?
