Donacija Hypo banke

Hypo Alpe-Adria-Banka i Hypo-Leasing Kroatien donirali vrijedan uređaj Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

15.3.2010.
13:37
VOYO logo

Na poziv Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hypo Alpe-Adria-Banka i Hypo-Leasing Kroatien, kao društveno odgovorne financijske institucije, odlučile su izdvojiti iznos od 239.814,18 kuna za nabavku spremnika za čuvanje kardiovaskularnog tkiva. Riječ je o uređaju prijeko potrebnom za novoosnovanu Banku kardiovaskularnog tkiva pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb, prvu takve vrste u Hrvatskoj.

S obzirom da do sada nije postojala banka kardiovaskularnog tkiva koja bi obrađivala, zamrzavala i čuvala tkivo u duboko zamrznutom stanju do transplantacije, ta dragocjena tkiva u našoj zemlji nisu se pohranjivala, a zbog njihove visoke cijene koja se kreće između 2.000 i 3.500 eura, primjena u Hrvatskoj bila je ograničena. Godine 2008. Klinika za kardiokirurgiju i Zavod za transfuzijsku medicinu i staničnu terapiju pokrenuli su inicijativu za osnivanje Banke kardiovaskularnog tkiva pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Kako bi nova Banka kardiovaskularnog tkiva započela s radom bilo je nužno nabaviti spremnik za čuvanje tkiva u plinovitoj fazi tekućeg dušika. Takav spremnik s dodatnom opremom za pohranu specifičnih transplantata i mogućnošću automatskog punjenja s tekućim dušikom i nadzorom temperature omogućava čuvanje ljudskih srčanih valvula i krvnih žila za njihovu implantaciju. Procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 100 pacijenata godišnje treba ugradnju ljudskih valvula i krvnih žila. Upravo iz ovih razloga u naše ime i ime naših pacijenata izražavamo osobitu zahvalnost na financijskoj pomoći članicama Hypo Group Alpe Adria u Hrvatskoj," rekao je akademik Željko Reiner, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

"Područja u kojima pohranjeno ljudsko kardiovaskularno tkivo ima nesumnjivu prednost pred umjetnim supstitutima je kirurgija urođenih srčanih grešaka kod djece, s obzirom da zalisci pohranjeni kao živo tkivo imaju mogućnost rasta, te kod liječenja infekcija prethodno ugrađenih umjetnih nadomjestaka, što u nekim slučajevima predstavlja jedini način za nastavak liječenja," izjavio je prof. dr. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardiokirurgiju, koji je 2000. godine izveo prvu kliničku ugradnju ljudskih zalistaka u Hrvatskoj pri Kliničkoj bolnici Dubrava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo