Glavni čimbenici nastanka srčano-žilnih problema u vrijeme blagdana su povećana konzumacija hrane i alkoholnih pića, emocionalni i fizički stres, kao i izostanak zdravih navika, tj. manjak tjelesnih aktivnosti.
Tijekom blagdana raste konzumacija masne hrane, koja sadrži dosta zasićenih masnoća i veliku količinu soli. Unos takve hrane povisuje krvni tlak i razinu kolesterola, a povećani unos alkohola također je poznati uzročnik nastanka nekih aritmija, čak i kod ljudi koji imaju zdravo srce, upozorava kardio-angiolog iz zagrebačke internističko-pedijatrijske Poliklinike Arista Željko Đurašević.
Nakon teškog obroka tijekom probave hrane raste krvni tlak, što opterećuje srce. Masna hrana pogoduje promjenama arterija koje postaju manje elastične. Sve te promjene mogu dovesti do nastanka ugruška u arterijama koje hrane srce i srčanog udara ili do sličnih promjena u mozgu i moždanog udara s trajnim posljedicama.
Mnoge od neželjenih promjena mogu se prevenirati i dijagnosticirati pravovremenim pregledom kardiologa, a preventivna kardiologija jedan je od ključnih faktora u ranom otkrivanju i sprečavanju tih bolesti.
Stručnjaci preporučuju građanima da budu umjereni u blagdanskoj hrani, ograniče hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća i paze na dovoljan unos ribe, voća i povrća. Također trebaju umjereno konzumirati alkohol, a alkoholna pića zamijeniti izvorskom ili mineralnom vodom.
Preporučuje se održavanje tjelesne aktivnosti i tijekom blagdana, kako bi se spriječio porast tjelesne težine i smanjio stres, no na hladnom vremenu treba biti oprezan s teškim tjelesnim aktivnostima.
Osobe koje su liječene zbog srčano-žilnih bolesti trebaju se pridržavati uputa svojih kardiologa, uzimati lijekove i redovito se kontrolirati, a svima ostalima se preporuča da ostanu u formi, "osluškuju" svoje tijelo i konzultiraju liječnika ako primijete promjene koje upućuju na moguće srčano-žilne probleme.
