Što je iznenadna srčana smrt, koja je vjerojatno presudila Cooliju? Nastupa naglo, ali neki znakovi ipak postoje

Kako navodi HZJZ, iznenadna srčana smrt (eng. sudden cardiac death, SCD) je nagla, neočekivana smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije. Po definiciji, smrt nastupa unutar jednog sata od početka simptoma, ali se najčešće to događa već nakon nekoliko minuta. Može nastupiti ti kod osobe koja ima poznatu srčanu bolest ili kao prvi događaj bez prethodno poznate srčane bolesti. U riziku od iznenadne srčane smrti su gotovo sve osobe sa srčanim bolestima, ali najvažnije su: koronarna bolest srca, kardiomiopatije i zatajenje srca.

Upravo zato što nastaje kao posljedica drugih krvožilnih bolesti, ali i kod (naoko) potpuno zdravih ljudi, ne zna se niti koliko je česta jer se uzrok smrti često pripiše samoj bolesti, a ne iznenadnoj srčanoj smrti. Prema nekim procjenama ISS odgovorna za polovicu svih smrti od srčanih bolesti, a europska istraživanja procjenjuju da je stopa smrtnosti 0,36-1,28 na tisuću osoba godišnje. Kako ističe HZJZ, ovisno o metodi procjene, u Hrvatskoj od iznenadne srčane smrti umre od 1500 do čak više od 8000 ljudi.

Iako se kobna srčana bolest pojavljuje naglo, neki znakovi upozorenja mogli bi je nagovijestiti. Većina osoba u kojih je došlo do zastoja srčanog rada imala danima i tjednima prije simptome upozorenja, pokazalo je istraživanje na osobama koji su preživjeli nagli srčani arest, kako se naziva poremećaj ako se osoba na vrijeme primi pomoć kod zastoja srca.

U Srbiji svakog dana od ovog tihog ubojice umre čak 13 ljudi. Otac troje djece iz Niša je prošle godine doživio infarkt, preživio je. Sad upozorava na prevenciju i odlazak na redovne kontrole kod liječnika.

Od ostalih simptoma treba spomenuti zaduhu (otežano disanje).

Mnogi su osjetili vrtoglavicu.

"Igrali smo tenis, sve je bilo uobičajeno. A onda mrak. Više se ničega ne sjećam. Probudio sam se u bolničkom krevetu kasnije tijekom noći, s cjevčicama po sebi", prisjetio se.

Velika većina je neposredno prije aresta ili čak i danima ranije primijetila palpitacije - neugodan osjećaj rada vlastitog srca, koji bolesnici opisuju kao lupanje, preskakivanje, zastajkivanje ili treperenje srca.

Pri nastanku iznenadnog srčanog zastoja sekunde i minute igraju ulogu. Kao rezultat smanjenog protoka krvi kroz mozak bolesnik izgubi svijest nakon nekoliko sekundi do minute. Ubrzo dolazi do prestanka disanja, dok kroz 5 minuta oštećenje mozga zbog manjka kisika postaje nepovratno.

Ugrubo, stopa preživljavanja opada za 10 % sa svakom minutom kojom ne pružimo pomoć unesrećenom, stoga je brza i adekvatna reakcija izrazito bitna. Postupci pomoći unesrećenom zbog kojih dolazi do spontanog povratka cirkulacije nazivaju se kardiopulmonalna reanimacija, a uključuju kompresije prsišta, upuhivanje zraka te defibrilaciju.