Istraživači su došli do novog otkrića o grinjama koje žive na vašoj koži i seksaju se na vama dok spavate. Demodex folliculorum grinje gnijezde se i seksaju na ljudima, uključujući i na vašim trepavicama i bradavicama.
Osmonožne bube žive u našim porama i kreću se između područja, uključujući naše lice i bradavice u nadi da će pronaći partnera. Istraživači sa Sveučilišta Reading prvi su put sekvencionirali genom grinja, a studija je otkrila da bube izbacuju nepotrebne gene i stanice kao rezultat križanja s genski bliskim i identičnim jedinkama.
Kao da nije dosta što smo saznali da smo zatrpani dodatnim odbačenim stanicama grinja, znanstvenici upozoravaju da očekuju da će se bube razviti u 'unutarnje simbionte' koji žive u nama, za razliku od toga da ostanu samo kao vanjski paraziti. Ove grinje imamo na tijelu od dana kada smo se rodili, no duge su tek 0,3 mm pa ih nikada nećemo moći uočiti.
Odbacuju čak i dijelove DNK
Suvoditeljica istraživanja, dr. Alejandra Perotti, objasnila je da grinje imaju 'drugačiji raspored gena dijelova tijela od drugih sličnih vrsta jer se prilagođavaju zaklonjenom životu unutar pora'. Međutim, promjene DNK 'rezultirale su nekim neobičnim tjelesnim značajkama i ponašanjima'. Istraživači su primijetili da bube moraju preživjeti s minimalnim brojem bjelančevina, pa odbacuju nepotrebne gene i stanice.
Bube su i noćne pa kad padne noć, a ljudi zaspu, grinje se probude, ustaju u kreću u potragu za partnerom. Dohvate se bilo gdje s bilo kime, na bradavicama ili trepavicama, oni nisu izbirljivi, a melatonin koji luči ljudska koža koji pomaže njihovoj izdržljivosti. Mužjaci grinja, čini se, ne libe se posegnuti za trikovima iz 50 nijansi sive, pa koriste dlačice na koži kako bi odvojili ženku i zabili se u nju.
Platili visoku cijenu zaštićenog života
Iako grinje nisu izložene grabežljivcima, u početku se smatralo da se ponašaju kao sami sebi najveći neprijatelj. Prvo se mislilo da bube nemaju anus i da se, budući da ne mogu otpustiti otpad, on nakuplja tijekom njihovog života, i rasprsne se kad uginu. Zato se smatralo da uzrokuju razna stanja očiju i kože. Međutim, prema najnovijoj studiji, bubice imaju anuse.
Ipak, imaju velik problem. Cijena zaštićenog života u porama jedne osobe znači da nemaju doticaja s grinjama iz drugih obitelji pa je inbreeding jedini izbor koji bube imaju. Tim je primijetio kako bi to u konačnici moglo dovesti do opadanja bugova, jer bi mogli doći u 'evolucijsku slijepu ulicu' ako postanu simbionti. Suvoditelj studije, dr. Henk Braig sa Sveučilišta Bangor i Nacionalnog sveučilišta San Juan, zaključio je da unatoč groznoj prirodi grinja, one imaju 'jednostavne, ali važne korisne uloge " kao što je 'održavanje pora na našoj koži čistima" i stoga ih ne treba tako ocrnjivati i okrivljavati.