Dezinfekcijska sredstva mogu potaknuti rast superbakterija učeći one koje prežive napad da postanu otporne na antibiotike, utvrdili su u svojoj novoj studiji znanstvenici iz Irske. Naime izlažući bakterije (pseudomonas aeruginosa - koje izazivaju niz različitih infekcija kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom) sve jačoj količini dezinfekcijskih sredstava one postaju žilavije na buduće napade. I to ne samo na sredstva za čišćenje već i na raširene vrste antibiotika čak i ako prethodno nisu bile u dodiru s ovim antibioticima.
Ako ne budemo oprezni s antibioticima i programima za njihovo davanje naći ćemo se u postantibiotskoj eri, upozorio je dr. Thomas Frieden, iz američkog Centera za kontrolu i prevenciju bolesti.Znanstveni tim s National University of Ireland u Galwayju pod vodstvom dr. Gerarda Fleminga, ustanovio je da se bakterije adaptiraju dezinfekcijskim sredstvima unapređujući svoju sposobnost da ispumpavaju antimikrobska sredstva iz svojih stanica. Osim toga razvile su i DNA mutaciju koja im pomaže u otpornosti na antibiotike tipa ciprofloxacin.
Znanstvenici ističu da je pretjerano korištenje antibiotika kod ljudi i životinja dovelo do širenja na lijekove otpornih infekcija koje su prošle godine ubile više od 65.000 osoba samo u SAD —što je više nego od posljedica raka dojke i prostate zajedno. Širom svijeta polovica potrošenih antibiotika odlazi na liječenje i uzgoj životinja. U SAD-u omjer je još veći, prošle godine, od 35 milijuna kilograma potrošenih antibiotika, 70 posto otišlo je na uzgoj svinja, peradi i goveda.
"Ovaj problem nam diše za vratom. Tu je. To je veliki zločesti vuk i već nam kuca na vrata," rekao je dr. Vance Fowler, specijalist za infekcijske bolesti na američkom sveučilištu Duke.
Otpornost na lijekove širi se svijetom pa su uočene i pojave malarije, tuberkuloze i stafilokoka koji izbijaju u novoj, smrtonosnijoj formi.
Svake godine, američki farmeri, stoci i peradi daju oko 8 % više antibiotika svake godine. Uglavnom za liječenje infekcija pluća, kože i krvi no oko 13 % antibiotika na farmama daje se zdravim životinjama kako bi brže rasle. Antibiotici uštede i oko 30 posto troškova za prehranu prasadi. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je raširena otpornost na antibiotike postala vodeća opasnost za ljudsko zdravlje.
"Ako ne budemo oprezni s antibioticima i programima za njihovo davanje naći ćemo se u postantibiotskoj eri," rekao je dr. Thomas Frieden, iz američkog Centera za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Farmeri i farmaceuti bore se i dalje za dijeljenje antibiotika životinjama jer životinje tako ostaju zdrave, rastu brže, a meso je jeftinije.
Svake godine, američki farmeri, stoci i peradi daju oko 8 % više antibiotika svake godine. Uglavnom za liječenje infekcija pluća, kože i krvi no oko 13 % antibiotika na farmama daje se zdravim životinjama kako bi brže rasle. Antibiotici uštede i oko 30 posto troškova za prehranu prasadi.
Međutim, ove životinje mogu razviti bacile imune na antibiotike. One se kroz ranice na koži farmera provuku u ljudski organizam i uzrokuju užasne infekcije. U oblaku prašine šire se u obližnja naselja, rijeke ili režu u obliku šnicli i stižu do našeg tanjura.
Neki nekad moćni antibiotici iz grupe fluorokuinolona među koje spada i ciprofloxacin danas su djelotvorni tek u 20 posto slučaja. New England Journal of Medicine objavio je studiju koja je direktno povezala osobe inficirane na antibiotik rezistentnom bakterijom sa svinjetinom koju su jele.
No, prof. Anthony Coates, mikrobiolog iz bolnice St George u Londonu kaže: "Potreba za novim antibiotikom je akutna. Da stavimo to u kontekst, u razdoblju od 1940. do 1962. oko 20 novih klasa antibiotika je stavljeno na tržište. No, od 1962. stigla su tek tri nova. Na sve klase antibiotika u međuvremenu je porasla otpornost."
Prethodni članci:
arti-200912280426006
