Aperitivi zapravo otežavaju probavu

Žestoki napici u koje spadaju i aperitivi za svoju razgradnju troše tvari koje će nam kasnije nedostajati za zdravu probavu hrane.

30.12.2009.
14:41
VOYO logo

U emisiji Radija 101 Dijagnoza 101 gosti su ove srijede bili gastroenterolog dr. Rajko Ostojić iz KBC-a Zagreb i dr.sc. Donatela Verbanec sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, koji su iznijeli savjete o prehrani i probavi.

"Probava tijekom blagdana kod većine ljudi radi prekovremeno. Sad smo raširili želudac. Srećom, želudac je rijetko glup organ i on po tom pitanju ne razlikuje je li u njemu voda ili svinjetina – on se širi zbog volumena. I u tome je spas – zavarajmo ga. Bistra juha i obična voda su spas", savjetuje dr. Ostojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veliko je društvo za stolom – kako spriječiti podrigivanje? Ako sporije razgovaramo, dobro žvačemo, ne pijemo gazirane napitke. Naime, mi i bez toga dnevno progutamo do 1/2 litre zraka, a da ne pazimo, mogli bismo i do dvije litre, a tad je podrigivanje nužno.

Blagdani uzrokuju žučne napade? Već i danas očekujemo navalu onih s problemima žučnih kamenaca u bolnice. Nagla bol javlja se par dana ili sati nakon obilnog objeda, i to pod desnim rebrenim lukom. Pacijent ne može spriječiti bol i štetu, nemiran je jer nema pozicije koja ga smiruje. Kod čira se već može naći neki položaj koji smiruje bol, no tu nema pomoći. Žučni kamenci su prilično rašireni, a svaka treća žena starija od 60 ima žučne kamence.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan napad nije razlog za odlazak liječniku, no ako se javlja više njih, svakako otiđite liječniku i dogovorite laporoskopsku operaciju. Problem je ako se napad dogodi negdje daleko od bolnice, primjerice na otoku, i prati ga upala gušterače – to može biti fatalno.

Ako ste sigurni da bol izazivaju žučni kamenci, ne pretjerujte s tabletama protiv boli jer žučne kamence često prati i čir.

Što izaziva i kako se postaviti u slučaju proljeva? Poremećaj crijevne pokretljivosti izazivaju prevelike količine masti i šećera. Šećer dodatno navlači osmozom tekućinu i izaziva proljev. Crijevo tad treba doći u stanje mirovanja. Ne maltretirajte ga više. Umirite ga prežganom juhom, čajem, posebno od šipka koji je ovdje najbolji, tostom. Dan, dva bit će dovoljno.

A u slučaju zatvora? Što je najbolje poduzeti? Prije svega hodanje. Svojim pacijentima preporučam šetnju, dva puta dnevno po 30 minuta. Zatim im savjetujem uzimanje tradicionalnih starih lijekova – suhe smokve ili šljive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali svakih sedam dana treba mijenjati laksans jer se crijevo navikne i opet ne reagira.

Stariji pacijenti koji pate od zatvora trebaju na kolonoskopiju jer kod njih treba utvrditi nije li zatvor posljedica nekih tvorevina u crijevu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ponavljam ipak, važno je hodati. Mi svi često sjedimo, onda sjedi i crijevo.

Crijevo je autonomni sustav, ali možemo ga senzibilizirati jednim treningom – promjenom prehrane – zavarati ga za njegovu dobrobit i tu je pacijent najbolji liječnik. Liječnici daje dijagnostiku, no svaka osoba treba iz palete ponuđenog izabrati što joj najviše odgovara i pomaže.

Dijabetičari su posebno ugroženi jer su okruženi hranom koja isuviše mami? Najteže im je jer gledaju hranu, ali je ne smiju jesti. Cure im sline, a ako pretjeraju moraju povisiti dozu inzulina. Međutim, oni još i najbolje poznaju svoj organizam, bolje od zdravih jer svakodnevno osluškuju svoje tijelo. Oni su vrlo odgovorni i paze da ne pretjeruju. Oni me zbog toga ne zabrinjavaju.

Dr.sc. Donatela Verbanec sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta za zdrav početak obilnog obroka predlaže francuski trik – oni često počinju obrok sa salatom. Svježe povrće u salati donosi enzime i olakšava razgradnju težih obroka, a popunjavanje želuca spriječit će nas da kasnije pretjeramo s drugim jelima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pomažu li alkoholna pića probavi? Alkohol je zapravo ksenobiotik – strana tvar za organizam – i nije upitno koristiti ga u prehrani. Izuzetak je tek čaša do dvije crnog vina, ali i tad samo uz obroke. Crno vino, dokazano je, sadrži antioksidante, ono dobro djeluje na krvne žile i regenerira neke tjelesne strukture.

Ni aperitivi? Posebno ne žestoki napici u koje spadaju i aperitivi. Oni za razgradnju troše tvari koje će nam kasnije nedostajati za zdravu probavu hrane. Aperitiv je greška. Pola čaše šampanjca mogao bi biti dobar aperitiv, ali žestoko piće nikad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najbolja taktika na gozbi? Pojedite upala manje nego što ste mislili. Ne odričite se ničeg, no pojedite polovicu ponuđenog. Ostat ćete siti i lagani, jednostavno prepolovite jelo.

Kako skinuti višak kilograma? I jedan kilogram je teško skinuti. Moja preporuka je zato da jednom tjedno probate uvesti vegetarijanski dan. Taj ćete dan više jesti povrće i eventualno ribu te imati osjećaj lakoće. Vi tada sigurno gubite kilogram u mjesec dana. Dakle, light dan jednom tjedno. Za doručak banane, jogurt u 11, za ručak sendvič s tunom ili sirom i puno salate, popodne voće, a navečer svježi kravlji sir ili kuhano povrće. Ujutro ćete biti pola kilograma lakši. I na koncu mjeseca ćete sigurno izgubiti kilogram koji se ne vraća. Do ljeta smo šest do sedam kg lakši.

Nagle dijete odmah nakon blagdana su, dakle, preagresivne? Dijetu treba početi – uvijek. To mora biti refleksno ponašanje bez razmišljanja i to je ono pravo.

Purica i mlinci? Nisu mlinci loši, oni su posni – diskutabilna je mast. Umjesto masti s pečenke polijte ih kvalitetnim maslinovim uljem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zdravija sarma? Kiselo zelje je zdravo. Moj tradicionalni recept sastoji se od mljevenog purećeg mesa koje obogatim s 80 dag smjese – u toj smjesi je 10 do 20 dag svinjetine, a u ostatak smjese dodam ljuspice od soje. Sarma je lagana i toliko ukusna, a radim je s maslinovim uljem. Tu nikakav špek nije potreban, fantastičan okus ne zaostaje, ali na koncu u želucu imate osjećaj lakoće, a ne beton.

Francuska salata? Umiješam maslinovo ulje i jogurt i upola manje majoneze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Desert? Ja rijetko kad preskačem desert za ručak, ali navečer ga ne jedem. Ovisi i o kojem dijelu Hrvatske govorimo. U Dalmaciji i Istri koriste puno brašna, a u Slavoniji koriste manje brašna, koriste puno jaja i oraha.

Danas imamo egzotično voće i voćne salate kao odličnu zamjenu. Može se dodati i lagani sladoled, voćni jogurt. Voće nam daje enzime i bolju razgradnju pojedenog, tako se pojedeno ne pretvori u rezervnu mast, nego u izvor energije i proteina za izgradnju mišića. Ako već jedete kremaste kolače, prepolovite ih.

Jogurt će pomoći jer nudi probiotike.

sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo