Lapor tlo je nastalo miješanjem gline i vapnenca.
Lapor (ili tupina) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna
stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim
omjerima.
Lapor tlo nazivaju još i terramara (tal. terra marna: laporasta
zemlja).
Lapor tlo imaju i stara sojenička brončanodobna i željeznodobna
naselja u pokrajinama Emiliji i Lombardiji, sjeverna
Italija.
U prirodnom se krajoliku lapor tlo pokazuje kao
tamna mrlja bogata organskog tla.
Mnoga lapor tla su uništena jer ih je lokalno stanovništvo
iskorištavalo kao gnojivo.
Naselja su bila pravokutnoga ili trapezoidnoga tlocrta te su
uvijek bila ograđena širokim opkopom i zemljanim
nasipom.
Prilazni put do naselja obično je prolazio središtem naselja i
dijelio ga po dužini na inzule u kojima su bile smještene
nastambe.
U blizini križanja uzdužnoga i poprečnoga puta nalazio se
četverokutni prostor, okružen bedemom, namijenjen vjerojatno
kultu ili izgrađen kao utvrda.
U voćarstvu je važno znati da voćke sađene u jame s tvrdim lapor tlom propadaju.
U poljoprivredi, na primjer suncokreti dobro podnose ilovasta pjeskovita tla i lakše lapor tlo, ali ovdje je važna dovoljna količina padalina.
Borovica uspijeva na različitim tipovima tla, uključujući i kisela i alkalna tla te glinasta ili lapor tla.
u Istri se sakuplja bijeli tartuf (T. magnatum), tzv. kralj gljiva, koji za rast bira ilovasto - laporasta tla uz obale rijeka Mirne, Raše, Pazinčice i Boljunčice.
Mješavina lapor tla i vapnenca u kombinaciji sa specifičnim mikroklimatom omogućuje proizvodnju vina koja posjeduju optimalni balans strukture, arome i delikatnosti koju je gotovo nemoguće imitirati. Ali i bolest vinove loze, žutica, uzrokovana je manjkom slobodnog željeza u tlu a najčešće se javlja u tlima bogatim vapnom kao što su to lapor tla.
Lapor tlo daje čisti lapor koji se koristi kao
sirovina za proizvodnju cementa (cementni lapor).
U Hrvatskoj lapor tlo nije rijetkost i zemlja je
bogata ležištima lapora, a najznačajnija ležišta su u Dalmaciji i
Istri koja su morskog podrijetla, eocenske starosti. Miocenske
naslage kod Podsuseda su slatkovodnog podrijetla.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
