Stabljika zelenog graha može narasti u visinu oko 60 cm i srednje
je bujnosti a odlične razgranatosti. Osim dobrog okusa, mahune
imaju od 5 do 7 razvijenih zrna.
Prilikom sjetve zelenog graha mora se voditi računa o kvalitetnoj
pripremi tla, a grah se obavezno mora staviti u dobro pognojeno
tlo bogato organskim tvarima.
U vrijeme sjetve vrlo je važno paziti na sam datum zbog opasnosti od mraza koji je u to vrijeme čest. Zeleni grah ima prinose čak do dvije tone po hektaru.
Ako su uvjeti s padalinama zadovoljavajući po hektaru se prosječno može ubrati između 1,5 do dvije tone kvalitetnog zrna zelenog graha, tog autohtonog slavonskog proizvoda koji je posljednjih godina bio zanemaren.
U Hrvatskoj imamo listu poznatih čuvanih sorti Republike Hrvatske na koju se ponosno upisao i Slavonski zeleni grah.
Kada govorimo o čuvenim sortama mislimo upravo na one
sorte koje su porijeklom iz domaćih biljnih genetskih
izvora, a nikako one koje su nastale kao produkt kemije.
U Hrvatskoj se jako vodi računa o pametnom umnažanju i
distribuciji sjemena te sadnog materijala hrvatskih čuvanih sorti
tako da se ne moramo bojati da će Slavonski zeleni
grah uskoro otići u povijest.
S obzirom na mnoštvo uvoznog sjemena sve je teže pronaći i odabrati domaće sorte koje su nastale u prirodi.
Takve sorte u koje spada i zeleni grah, moraju se uočiti i umnožavati, posebno ako želimo živjeti po principu zdravo i domaće. To mora biti prioritetni zadatak prilikom uzgoja zelenog graha.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
