Pelin je poznat po karakterističnom mirisu i gorkom okusu, a kao ljekovita biljka poznat je još od starih Rimljana.
U svijetu postoji 480 vrsti pelina, a u Hrvatskoj je prisutno 15 vrsti pelina. Najpoznatije vrste pelina u Hrvatskoj su gorski pelin, sivkasti pelin i divlji pelin.
Sivkasti pelina je vrsta pelina intenzivnog mirisa i gorkog okusa, a u Hrvatskoj se još koriste narodni nazivi kao što su brodanj, broda i vršikasti pelin.
Divlji pelin je vrsta pelina koja je udomaćena u Europi, sjevernoj Africi, Aziji, te na Aljasci, dok se u drugim djelovima smatra invanzivnom vrstom.
Divlji pelin je vrsta pelina koja raste na zapuštenom zemljištu i uz putove. Ova vrsta pelina naraste do 2 metra, a cvate od srpnja do rujna, te se koristi kao začin i ljekovita biljka.
Gorski pelin, ili kako se još zove pravi pelin, je vrsta pelina koja ima jak i karakterističan miris. Ova vrsta pelina sadrži eterična ulja, tanine, flavanoide, gorke tvari, te se koristi u ljekovite svrhe.
Gorski pelin je vrlo raširena vrsta pelina koja raste na kamenitim, uglavnom suhim staništima.
Ovu vrsta pelina se može uzgajati i u vrtu, a ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu. Najpoznatiji proizvod koji se pravi od gorske vrste pelina je svakako pelinkovac.
