Vjetar je strujanje zraka. Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak pomorstva, a s njime i zemljopisa, pogon mlinova-vjetrenjača, a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih alternativnih ekoloških izvora energije.
Jadransko je more poznato ne toliko po količini vjetra, koliko po njegovom brzom, često iznenadnom i nepredvidivom nastanku, razvoju, promjeni smjera i brzine te velikoj razlici u načinu manifestiranja.
Vjetrovi na Jadranu razvrstavaju se u osam glavnih vjetrova prema smjeru iz kojeg dolaze. Postoje glavni i sporedni vjetrovi. Glavni vjetrovi su oni koji se pojavljuju najčešće, traju duže i pušu jače od ostalih.
Kako su morski horizont i ruža kompasa podijeljeni na glavne i sporedne strane svijeta, a pri tome utvrđene je da su glavne strane svijeta sjever, istok, jug i zapad i sporedne strane su na sredini između njih - sjeveroistok, jugoistok, jugozapad i sjeverozapad, zgodno se poklopilo da i vjetrovi Jadrana pušu najčešće iz tih smjerova.
Svakom od tih vjetrova na Jadranu narod je dao ime ili usvojio ime koje je uobičajeno za takav ili sličan vjetar na Mediteranu.
Tako sa sjevera puše sjevernjak ili tramontana, iz pravca sjeveroistoka dolazi sjeveroistočnjak ili bura, iz istoka istočnjak ili levanat, iz jugoistoka jugoistočnjak ili šilok ili široko, iz juga južnjak ili oštro, iz jugozapada jugozapadnjak ili lebić, iz zapada zapadnjak ili pulenat, a iz sjeverozapada puše sjeverozapadnjak ili maestral.
U meteorološkim izvještajima vjetrovi se često označavaju prema nazivima na engleskom jeziku ili pak brojčano u stupnjevima od 0 do 360 kao što je podijeljena ruža kompasa, pa identično tome imamo ružu vjetrova.
Glavni to jest najčešći i najjači vjetrovi na Jadranu su sjeveroistočnjak - bura, jugoistočnjak - jugo, jugozapadnjak - lebić i sjeverozapadnjak - maestral. Od njih su svakako najjači sjeveroistočnjak bura i jugoistočnjak jugo.
Skoro su svi vjetrovi ciklona, samo sjeverozapadnjak - maestral pripada ljetnim vjetrovima. Ljeti sjevernjak - tramontana, sjeveroistočnjak - burin (ne bura!) i levanat su vjetrovi dnevne cirkulacije - noću pušu s kopna te se koristi i naziv kopnenjak. Također ljeti, jugoistočnjak - južin (ne jugo!) jugozapadnjak (ne lebić) i zapadnjak (a ne pulenat) pušu kao vjetar s mora - smorac.
Kada nema vjetra, na moru vladaju tišine. Iako na Jadranu uvijek ponegdje puše, Jadransko more nije poznato po velikoj količini vjetra
Od svih hidrometeoroloških elemenata na plovidbu i aktivnosti na moru najviše utječu vjetrovi na Jadranu. Snalaženje na moru ovisi upravo o dobrom poznavanju vjetra i valova.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!