Somina ili planinski gluhi smrič, odn. gluhač srodna je vrsta obične borovice (Juniperus commulis L.) iz obitelji čempresa (Cupresssadeae).
Juniperus sabina – Somina biljka, Smrdeljika, Smrdljiva borovica sve su to nazivi za istu biljku, zeleni zimzeleni grm ili stablo porodice Cupressaceae.
Somina biljka ima piramidalnu krošnju, i neugledne cvjetove koji cvatu od veljače do travnja. Češer mu je smolast trpkog okusa a listovi jajoliko romboidni.
Područja na kojima se prostire su planine središnje i južne
Europe te zapadne i središnje Azije. Uglavnom raste na
visinama između 1000 i 3300 metara.
Raste samoniklo, kao grm, vrlo često na nepristupačnim mjestima
(u Dinarskom gorju npr. planinama Somina, Velebit, Biokovo).
Katkad se uzgajala u vrtovima ili na grobljima. Somina biljka (Juniperus sabina L.) cvate u proljeće i ljeto a naraste i do šest metara u visine. Voli sunce a otporna je na posolicu i sušu. Važno joj je da je tlo alkalno, kiselo i neutralno.
Gluhač (primorska somina, gluhaćuša, fenička borovica, lat.
Juniperus phoenicea Sastavni je dio makije, vrlo je otporno pa
podnosi suha i siromašna tla.
Plodovi su trpkog i smolastog okusa.
Somina biljka nije otrovna ali ne koristi se za jelo, jer njezino ulje sadrži velike količine oštrog, iritirajućeg ulja sabinena (sabinol).
Sjemenke somine biljke su ušiljeno jajaste, sa smolnim žlijezdama. Ovaj bodljasti češer je okruglast, oko 1 cm velik, crvenkastosmeđ ili žućkast, sjajan, na stapci dugačkoj oko 5 mm. Češer dozrijeva u 2. godini, ne otvara se, a sastoji se od 6 - 8 ljusaka koje sadrže 3 - 9 sjemenki.
Najsrodnija je upravo borovnici, iako, za razliku od prave borovice, ima ljuskaste iglice. U narodnoj medicini koristila se za poticanje mjesečnice. Također se koristila i kao lijek za anginu pektoris, za srce, protiv začepljenja arterija.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!