Jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu je upravo
smokva i njene vrste koje pripadaju porodici
dudova (Moraceae).
Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se
smokva kao i njezine vrste uzgajala mnogo prije
pšenice i ječma te ujedno bila prvi primjer organizirane
poljoprivredne proizvodnje.
Porijeklom je iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne
Indije. Stablo smokve ima životni vijek od 50 do 70 godina.
Smokva ima tri vrste koje dijelimo u tri skupine: zeleno-žuti plodovi, ljubičasti i purpurno crni.
Pored velikog sortimenta, za uspješan uzgoj smokve presudni su klimatski uvjeti koji ujedno određuju njen areal i uspješnost uzgoja.
Uočeno je da smokva odnosno njezine vrste različito reagiraju na ekološke uvjete, zbog čega se prišlo izboru sortimenta za svako uzgojno područje.
Smokva i njene vrste se dijele i prema rodnosti i vremenu dozrijevanja smokve odnosno plodonošenju, a dijelimo ih na; dvorotke i jednorotke.
U dvorotke spadaju sorte: Petrovača bijela, Petrovača crna, Grčka
crna i ostale.
Poznate sorte jednorotke su: Zamorčica, Tremenjača, Vodenjača,
Crnica, Zelenka
Raspon smokve i njene vrste varira od divljih, koje su važne za oprašivanje pa do pitomih jestivih smokava,koje se međusobno razlikuju po boji ploda.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
