Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka koja potječe iz
peruanskih Anda u kojima se uzgajao još prije 8 000 godina. U
Europu je došao u 16. stoljeću.
Krumpiru odgovara temperatura bez velikih promjena tijekom
vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u
skladištu.
Za sadnju treba izdvojiti zdrave neoštećene gomolje mase oko
50-60 g. Veličina gomolja određuje način sadnje, tj. razmak
sadnje između redova i unutar reda kao i dubinu sadnje.
Ti gomolji moraju biti ujednačene veličine i oblika, bez
deformacija i oštećenja.
Priča o sjemenskom krumpiru je jako duga i široka, stoga, navesti ćemo samo neke od vrsta sjemenskih krumpira i reći ponešto o njima.
Sjemenski krumpir vrste ADORA jedna od najranijih sorta krumpira. To je prvi mladi sjemenski krumpir u prodaji na tržištu koji ima izrazito kratak period vegetacije (45-55 dana od nicanja do vađenja). Pogodan je za sadnju u različitim klimatskim uvjetima.
Sjemenski krumpir vrste JAERLA sjeme-krumpir-jaerla je vrlo rana sorta koja je dobra za proizvodnju mladog krumpira. Dobro podnosi sušu i brzo se regenerira nakon mraza. Sjemenski krumpir jaerla je vrlo prinosna sorta.
Sjemenski krumpir vrste CLEOPATRA spada u
skupinu ranih sorta krumpira koja ima izraženo dobro nicanje kao
i razvoj cime.
Otporan je na virusna i gljivična oboljenja. Dobre je kulinarske
kvalitete, a posebno je dobar za pečenje.
Sjemenski krumpir vrste MONA LISA je srednje
rana do rana sorta krumpira otporna na virusna i gljivična
oboljenja.
Gomolj je izduženo ovalnog oblika sa žutom pokožicom i žutim
mesom ploda.
Sjemenski krumpir vrste DESIREE spada u skupinu srednje kasnih sorta krumpira crvene boje, a tijekom vegetacije zahtijeva veće količine padalina.
Tu su još mnoge vrste sjemenskog krumpira,a izdvojili smo one koje su kod nas najčešće uzgajane.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!