Sadnju maslina poželjno je obaviti već za zime odnosno sve do
polovice proljeća zato što tako mlade sadnice u velikoj mjeri
iskorištavaju akumuliranu zimsku vlagu neophodnu za kvalitetan
proljetni rast. Kada se odlučite na sadnju, treba
poštivati razmak za sadnju maslina.
Prilikom kupnje trebate znati da je za sadnju najpoželjnija
sadnica starosne dobi između 12-20 mjeseci.
Za početak, sadite li manji broj sadnica u vlastitom vrtu, trebate iskopati sadne jame, a idealno bi bilo kada biste iskopali sadne jame barem mjesec dana prije same sadnje.
U dalmatinskim nasadima sadnja maslina radi se na nešto
veći razmak, koji između redova iznosi 6 odnosno 7
metara.
S druge strane unutar redova, sadnja maslina ide na
razmak od 5 metara, što ovisi i od odabranog sortimenta
i od planiranog uzgojnog oblika.
Ovdje se postavlja pitanje: kolika jama? Odgovor: što veća, to
bolje.
Iako će se pojedinim „znalcima“ navedeni razmak za sadnju maslina učiniti prevelikim, praktična iskustva iz dalmatinskih nasada svjedoče kako uži razmaci sadnje (6 x 4 m, 5 x 5 m) već za 15-tak godina dovode do stanovitih problema unutar maslinika.
Ali, osim pravilno odabranog i isplaniranog razmaka, potrebno je
povesti računa i o pripremi sadnog mjesta, a što podrazumijeva
pravodobnu pripremu sadnih jama.
Nužno je kopanje sadnih jama dva mjeseca prije momenta sadnje, a
sve kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo za prihvat mlade
sadnice masline.
Ako se tlo ne priprema rigolanjem ili dubokim oranjem, onda je jamu potrebno iskopati tako da ona bude minimalnih dimenzija 1 m x 1 m x 70 cm.
Što se vremena tiče, najbolja je kasnojesenska sadnja ako vremenske prilike to omogućavaju. Jesenska sadnja bolja je od proljetne jer je veći i bolji izbor sadnica. Također, ima i bioloških prednosti. Kada se maslina sadi u jesen, lakše se primi jer korijen voćke raste tijekom cijele godine.
Dakle, sadnja maslina se radi na razmak između redova i razmak između sadnica od 7 m i najčešće ide u smjeru sjever-jug. Na 1 ha uzgaja se 200 maslina za intenzivnu proizvodnju.