Paprena metvica je trajna zeljasta biljka uspravne, razgranate stabljike koja naraste do 90 centimetara visine. Listovi paprene metvice imaju nazubljene vrhove i dugi su 4-9 centimetara.
Paprena metvica ima cvjetove koji su mali, gusto skupljeni u pršljenove koji tvore valjkaste cvatove, a cvatu od lipnja do kolovoza. Paprena metvica je hibrid vodene metvice i klasaste metvice.
Poznata je još od 17. stoljeća kada ju je opisao Carl Linnaeus, a danas se uzgaja u raznim varijantama. Paprena metvica razmnožava se vriježama koje rastu iz podzemnih dijelova biljke, a odgovara joj pjeskovito tlo.
Listovi paprene metvice imaju jako aromatičan miris koji podsjeća na mentol. Osim kao dodatak napitcima, paprena metvica korisna je kod probavnih tegoba, kao što su gastritis i enteritis.
Ulje listova paprene metvice koristi se za korigiranje okusa zubnih pasti, za izradu čokolada i žvakaćih guma.
Latinsko ime Mentha dolazi od grčke nimfe Mente koja je bila u vezi s bogom podzemlja Hadom, te ju je zbog toga u grm pretvorila Hadova žena Perzefona. Perzefonina majka i božica plodnosti Demetra, Mentu je osudila na sterilnost, te biljke mente, pa tako i paprena metvica, ne daju ploda.
Paprena metvica koristi se kod oboljenja dišnih organa. Inhalacija paprene metvice pomaže kod upale sinusa, prehlade i gripe. Paprena metvica odlično je sredstvo protiv želučane nervoze, ublažava bolove kod reume i artritisa, a kupka od paprene metvice pospješuje prokrvljenost kože te smanjuje povišenu temperaturu.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!