Papaja je egzotična biljka kratkog vijeka, naliči na palmu i ima velike žuto narančaste plodove ispod krošnje. U jednoj krošnji može biti čak oko 50 plodova koji nalikuju na dinju. Unutrašnjost papaje je ružičaste boje, a u sredini ima rupu ispunjenu sjemenkama. Ti plodovi mogu biti teški oko 2 kilograma.
Papaja se uzgaja, to jest sadi u proljetnim mjesecima. Korjenje inače ne zadire duboko u tlo, stoga je potrebno osigurati duboku rupu za sadnju kako bi se korijenje provuklo što dublje te treba osigurati razmak od tri metra širine između dva drveta papaje. Grane treba učvrstiti i osigurati kako se na početku raste ne bi počele lomiti. Sve biljke papaje trebalo bi mijenjati svakih pet godina jer duže od toga ne mogu izdržati.
Papaja nije kao kivi, ona ne podnosi puno vode jer se na njoj zbog vlažnosti mogu stvoriti gljivice na korijenu koje će ju uništiti. Tlo mora biti bogato humusom i paše joj slabo kiselo tlo koje ima dobru propusnost. Korištenje mineralnih gnojiva je obavezno kako bi papaja bila dobro nahranjena za rast.
Budući da papaja raste u tropskim klimama, kod nas može uspjeti jedino uz morsku obalu jer će joj odgovarati vlaga i temperature tokom cijele godine. Najniža temperature koju papaja može podnijeti je 15 Celzijevih stupnjeva, a najviša oko 28 Celzijevih stupnjeva. Nemojte su saditi u sjenovitim područjima, papaja voli sunce ali ju morate zaštititi od udara vjetra.
Uzgoj papaje iz sjemenke nije zahtjevno. Iz ploda papaje izdvojite više sitnih sjemenki, isperite ih i posijte zajedno. Kada nastanu prve biljke, valja ih odvojiti u zasebne posude. Sjeme ne treba previše zatrpavati zemljom, već ga lagano prekriti. Papaji treba osigurati toplinu, a zemlja mora biti umjereno vlažna. Nakon nekog vremena, boljke možete premjestiti na sunčano mjesto na balkonu ili dvorištu. Dok papaja ne preraste u drvo, nemojte u izravno izlagati suncu.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil
