Biljni svijet /

Obična rujevina - Znate li kakva je biljka obična rujevina i za što se koristi?

Image
Foto: pixabay.com

Obična rujevina (lat. Cotinus coggygria), manji biljni rod iz porodice rujevki, kojemu pripada sedam priznatih vrsta ukrasnog grmlja i drveća. Što je obična rujevina čitajte u nastavku Obična rujevina

5.7.2019.
1:12
pixabay.com
VOYO logo

Latinsko ime roda koristi još Plinije za jedan grm od kojeg se dobiva ljubičasta boja. U Hrvatskoj je poznata obična rujevina ili obični ruj C. coggygria, ljekovita vrsta raširena po Europi i na istok sve do Kine. Obična rujevina je i otrovna, izaziva povraćanje i proljeve.

Ako još niste čuli za ovu biljku i ne znate što je ruj biljka, preporučujemo da pročitate više u nastavku, jer donosimo zanimljivosti o tome što je ruj biljka i za što se koristi
Obična rujevina, biljka koja raste kao grm ili niže stablo, prosječne je visine do 12 metara. Porodno je rasprostranjena na području istoka Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj se uzgaja kao parkovna vrsta.
Biljka nema posebnih zahtjeva što se tiče tla. Obična rujevina raste kao grm  Krošnja je široka i kišobranasta, a mladi izbojci debeli, obrasli gustim, žljezdastim i crvenkastim dlakama. 
Obična rujevina ima listove koji su naizmjenični, neparnoperasti, veliki, do 50 cm dugi, sastoje se od 11-31 nasuprotne liske. One su izduženo jajaste, dugo zašiljene, pri dnu široko klinaste, po rubu sitno napiljene, odozgo tamnozelene, gole, odozdo plavičasto sive i dlakave.

U jesen je lišće purpurnocrveno. Cvjetovi su zelenkastožuti, formiraju guste, izrazito dlakave, uspravne metlice duge 15- 20 cm. 
Obična rujevina ima i plodove koji su suhe i okruglaste koštunice, zbijene u guste uspravne klipove. Pokrivene su crvenkastim čekinjama. Kiseloga su okusa i ostaju na stablima do proljeća.
U Hrvatskoj se uzgaja obična rujevina uzgaja kao ukrasna vrsta, a bilo je pokušaja industrijskog uzgoja jer mu lišće sadrži 40 % tanina. 
Često odbjegne kulturi i dalje se spontano širi te predstavlja opasnu invazivnu vrstu.
Obična rujevina je otrovna. U Hrvatskoj se još mogu susresti – grozdasti ili sicilijski ruj i otrovni ruj, a ostali su znatno rjeđi. 
Krajem ljeta i kroz jesen sakupljaju se tamnocrveni plodovi od kojih su još sjevernoamerički Indijanci radili napitak.
Obična rujevina voli sunčan i polusjenovit položaj. 
Grubo se nakidaju, preliju hladnom vodom i ostave 20-30 minuta. Tekućina se procijedi i prema želji zasladi. I listovi i plodovi bogati su taninima, koriste se kao bojilo, no kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
gs australija
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike