Peršin u tegli najčešće se uzgaja kao začin u kulinarske svrhe. Peršin je jedna od rijetkih vrtnih biljaka koja dobro podnosi hladnoću i mraz. On je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki i izuzetno je zdrav, pun antioksidansa, vitamina i minerala. Najviše sadrži vitamine C, A, K i vitamine B skupine. Od minerala najveći postotak čini kalij, a nakon njega dolaze magnezij, bakar, cink, željezo i mangan.
Peršin je najbolje koristiti u svježem obliku kako bi se najbolje iskoristili vitamini i minerali, ali može se i sušiti i zamrzavati.
Sadnja peršina u teglu
Prije nego što posadite peršin u teglu, namočite sjeme peršina u vodu i ostavite da tako stoji preko noći. Između 70 i 90 dana nakon što ste peršin posadili, listovi će biti zreli za branje. Prilikom sadnje imajte na umu da tegla mora biti duboka jer peršin ima duži korijen.
Kad je u pitanju zalijevanje, možete ga povremeno zaliti, ali ne u velikim količinama jer će doći do truljenja korijena od previše vlage. Peršin u tegli možete preko zime držati na zatvorenom, ali mora primati svjetlost, zato ga je najbolje staviti na prozorsku dasku (ne blizu radijatora). No, biljke koje prirodno rastu vani, u sobnim uvjetima postaju slabe i napadaju ih lisne uši. S druge strane, vani ga mogu napasti voluharice te pojesti njegov korijen. Zato je peršin u tegli preko zime najbolje ostaviti na terasi.
Korijen peršina preko zime možete staviti u kante s vlažnim pijeskom, ali tada je potrebno odrezati nadzemni dio biljke, što je prava šteta. Presaditi možete peršin listaš i peršin korjenaš, a razlika je u tome što korjenaš ima veći korijen i zato je pogodan za konzumaciju. Sada znate sve o peršinu u tegli!