U vrtlarstvu se zimzeleni grmovi za vrt koriste za dijelove vrta koje treba trajno ozeleniti pa tako nastaju bordure, živice ili druge vizualne barijere od grmlja koji su ujedno i najbolji ukras vrta.
Zimzeleni grmovi za vrt zadržavaju lišće tijekom svih godišnjih doba, bit će dobar izbor ali morate voditi računa da a trajnost lišća varira od nekoliko mjeseci, za one biljke koje zamjenjuju stare listove novima, pa do cijelog desetljeća.
Mediteranski grmovi
U vrtlarstvu se niski zimzeleni grmovi koriste
zbog cvatnje, ugodnih mirisa i lijepe forme.
Primjeri takvog grmlja su: božikovina, šimšir, kurika, patuljasti
bor, velecvjetna magnolija, crnika, eukaliptus, lovor…
Ako imate dovoljno prostora, pa se niski zimzeleni
grmovi mogu posaditi u vašem vrtu, pravi ste
sretnik.
Šimšir, tuja, patuljasti bor i drugi četinari s busenom.
Zahvaćajući zimzelenim biljkama, vrt će i zimi biti zelen što
dobro utječe na raspoloženje i energiju ukućana.
Ako imate veći vrt i u njemu želite naglasiti obrise nekog
puteljka u vrtu možete posaditi šimšir uz sam rub stazice i
urednoga oblikovati.
Šimšir poznat i kao Buxus, Topiar, Kugla, je spororastući
zimzeleni grm, koji može narasti i do 6 metara.
Patuljasti bor, popularna vrsta bora grmolike loptaste forme koji
vrlo sporo raste. Jednostavan je ua uzgoj, izdržljiv je, a pritom
je vrlo dekorativan. Najčešće se sadi samostalno u vrtovima,
posudama ili žardinjerama kao dekorativno grmlje. Prija mu i
kamenita podloga.
Tuja, zimzeleni četinar, koji raste u visinu do jednog metra pa ga možemo svrstati u najljepše zimzeleno ukrasno grmlje za vrt. Tuja se može uzgajati i u žardinjerama, kao živa ograda. Potrebno joj je dosta vode a prija joj sunčani položaj.
Četinari s busenom mogu se saditi tijekom cijelog perioda mirovanja vegetacije a to znači od polovine listopada do kraja travnja. Važno je da se pri sadnji izbjegnu ekstremno niske temperature i zamrznuta zemlja.
To su niski zimzeleni grmovi koje možete zasaditi u vrtu i s kojima sigurno nećete pogriješiti.
