Nacionalni park Mljet smješten je na otoku Mljetu, točnije na njegovom sjeverozapadnom dijelu obuhvaćajući otprilike trećinu njegove ukupne površine. Sastoji se od sljedećih naselja: Polače, Goveđari, Babine Kuće, Soline, Pristanište i Pomena. Svako od tih naselja specifično je na svoj način, primjerice Babina Kuća je najstarije naselje, u Pristaništu su uprava nacionalnog parka te pošta, u Polačama je glavna turistička luka, dok su Soline na ulazu u popularno Veliko jezero. Osim navedenih naselja, posebnost nacionalnog parka čine i morem potopljeni zaljevi, Malo i Veliko jezero koji predstavljaju važne geomorfološke i oceanografske fenomene. Ova jezera nastala su usijecanjem mora u površinu otoka. Veliko jezero obuhvaća površinu od 145 hektara i dubinu od 47 metara. Malo jezero obuhvaća površinu od 24 hektara i dubinu od 29 metara. Ova dva jezera bila su prvotno slatkovodna, nakon čega su postala morska, slana. Poseban sustav tih slanih jezera, njihove dubine i neistraženost kriju mnoge nepoznanice i čine ih zanimljivim turistima i prirodoslovcima. Također, posebnost ovog nacionalnog parka čine i klifovi, hridine, jame, špilje i polušpilje, šetnice, razvedena obala i brojni otočići, među kojima se izdvaja otočić Svete Marije na kojemu je izgrađen benediktinski samostan i crkva iz 12. stoljeća. Otočić Svete Marije nalazi se u središtu Velikog jezera te predstavlja turističku atrakciju.
Nacionalni park Mljet krasi raznolika i bujna sredozemna vegetacija zbog koje otok Mljet često nosi naziv i Zeleni otok. Bogat biljni i životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet još uvijek nije u potpunosti istražen. Od ukupne površine Parka 90% je obraslo šumom, najviše šumama alepskog bora i hrasta crnike. Također, na Mljetu se nalaze i brojne endemske biljke poput dubrovačke zečine, Jupiterove brade i drvenaste mačke.
Što se životinjskog svijeta tiče, nacionalni park Mljet bogat je endemskim vrstama beskralješnjaka, poput Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Meledella werneri i druge. Također, na otoku je zabilježeno nekoliko vrsta gmazova, ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Međutim, dolaskom indijskog malog mungosa kopnena fauna je poprilično osiromašena budući da mungosi jedu zmije. Uz mungose, na otoku obitavaju i divlje svinje, jeleni lopatari i mufloni. Podmorski svijet također je bogat raznom bijelom i plavom ribom, rakovima i školjkašima.
