Kada vaše dijete prvi puta riječ "patka" izgovori na ovakav način ili na jedan drugi, no vrlo sličan način, ostaje se bez riječi. Zar muca? Zašto? Pa ja nisam mucala/o... Mnogo pitanja, koja zahtijevaju i mnogo više od odgovora. Zato vam iznosimo činjenice preko kojih možete prepoznati mucanje.
Mucanje je prije svega poremećaj govornog ritma, što zapravo znači da je govorna tečnost poremećena te je zato mucanje najpoznatiji i najevidentniji govorni poremećaj. Upravo je zbog karakterističnoga govornog efekta lako prepoznatljiv. Kada govorimo o mucanju, ponajprije mislimo na govor djeteta koje muca, odnosno na njegovo verbalno-glasovno ponašanje koje karakteriziraju slijedeće manifestacije: ponavljanje dijelova riječi i rečenica, produžavanje glasova, zastoji u govoru, neadekvatne pauze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice (ovaj, pa….), dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi ("uh", "aa", "ah"), manja količina govora tj. izbjegavanje govora i sl.
Mucanje se ponekad može razviti naglo kod djeteta koje je imalo sasvim tečan govor kao reakcija na izrazito jak stres ili traumu. Ovakva reakcija je karakteristična za djecu kod koje je govor "slaba točka", te je povod mucanja gotovo uvijek poznat, a mucanje se javlja dan, dva nakon događaja.
Mucanje nastaje zbog pretjerane kontrole, tj. kada roditelji žele djetetu pokazati "pravi način" govora putem ispravljanja i upozoravanja ili izjavama kao što su "govori sporije", "Nemoj toliko žuriti", "Potrudi se malo". Tada se roditeljima savjetuje da se što prije jave logopedu za savjet kako bi se spriječio razvoj kroničnog mucanja.
Kod 80 posto djece postoje fiziološka zapinjanja
Postoji osobito osjetljivo razdoblje govorno-jezičnog razvoja, i to je dob između druge i pete godina života kada su za dječji govor karakteristična takozvana fiziološka zapinjanja. Prema istraživanjima ta je pojava karakteristična čak za 80 posto djece. Fiziološka zapinjanja i ponavljanja u dječjem govoru uzrokovana su time što intenzivni razvoj mišljenja u to doba nadilazi razvoj djetetovih govornih mogućnosti. U toj dobi djetetov aktivni vokabular još nije bogat, izražavanje misli nije usavršeno, a pokreti govornih organa su daleko neprecizni. Ipak, mališan mnogo toga razumije i želi reći, a još više saznati pa postavlja bezbroj raznih pitanja. Sva njegova aktivnost je praćena emocionalnim uzbuđenjem. Zbog svega toga govor jako velikog broja djece od 2 do 5-te godina obiluje raznim ponavljanjima, premještanjima riječi u rečenici, blokadama, netočnostima u izgovoru i oblikovanju misli u rečenici. Takvo stanje dječjeg govora je prirodno na određenom razvojnom stupnju, te se tijekom daljnjeg razvoja mišljenja i govora na temelju sazrijevanja mozga i komunikacije s okolinom, dijete zauvijek oslobađa zapinjanja u govoru.
Dobro je znati razlikovati normalna dječja zapinjanja u govoru od
početne pojave mucanja i, ako je potrebno, reagirati na vrijeme,
odnosno obratiti se logopedu. Fiziološka
zapinjanja se bitno razlikuju od mucanja, po svojoj
količini i načinu odvijanja.
Fiziološka zapinjanja, karakteristična za djecu u dobi od
2 do 5-6 godina:
- Ponavljanje cijele rečenice, dijela rečenice ili riječi, "Patka, patka trči po dvorištu."
- Preoblikovanje rečenice tijekom govora. "Ona s perjem, patka, trči po dvorištu."
- Stanke, napunjene sa "mm", "ah", "uh". "Mm, patka, ah, trči po dvorištu."
- Prekidanje govora šutnjom "Patka (pauza) trči po dvorištu."
- Pojedina, rijetka lagana ponavljanja dijelova riječi. "P patka trči po dvorištu."
Naznake koje upućuju na mogućnost da dijete muca:
- dijete se "bori " s riječima (pri ponavljanju sloga ili riječi naglo povisuje glas)
- povećao se broj ponavljanja (prije je dijete govorilo npr. "Ka-kapa....", sada "Ka-ka-ka-ka-kapa....."
- dijete je počelo ponavljati sve kraći elemenat riječi
- kada dijete govori počelo se uočavati da dijete ima napetosti mišića lica, guta zrak, neravnomjerno koristi disanje.To znači da se hitno treba javiti logopedu kako bi se dijete uključilo u logopedsku terapiju, radi uklanjanja početnog fiziološkog mucanja.
Vrlo je važno znati da mucanje mogu pratiti i druge negativne pojave po dijete koje muca kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glavom, tijelom i udovima, neadekvatne fiziološke reakcije (znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca), strah, emocionalna nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom, netolerantan stav spram govornih situacija i slično.
| <strong>Mr. sc. Nataša Šunić Vargec</strong>, Logopedska ordinacija "LOGOPED" Terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, Zagreb Tel.: 01/ 46 66 222, mob.: 091/ 321 9777, e-mail: logoped9@gmail.com Potpredsjednica za projekte u Preventivno edukacijsko-rehabilitacijskom centru za očuvanje i promicanje zdravlja NEOLA |
Pročitajte još:
- Sredina koja više komunicira s djetetom djeluje stimulativno na govorni razvoj
- Kada je vrijeme za prve bebine riječi i možemo li bebu potaknuti na govor?
- Sve češća situacija u hrvatskim obiteljima: dvojezičnost kod djece
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
