Močvarna kaljužnica (Caltha palustris L.) je trajna zeljasta proljetnica, biljka velikih žutih cvjetova iz porodice žabnjača (Ranunculaceae). Porijeklom je iz umjerene i hladne Europe, Azije (Himalaja, Sibir) i Sjeverne Amerike, a raširena je po hladnijim predjelima sjeverne i južne hemisfere. Kaljužnica raste u busenovima i postigne visinu od 5 do 30 cm, ovisno o staništu i o tome jesu li stabljike polegle ili uspravne.
Poznatija je u narodu kao: kaljužina, kopitac, zlatica, vodena zlatica, žabljak, đurđevsko cvijeće...
Močvarna kaljužnica u proljeće nosi skupine čašastih, jarko zlatnožutih cvjetova. Ovo su biljke koje vole vlagu oko korijena. Lijepo uspijevaju na rubnim područjima jezeraca ili vlažnih korita, na vlažnim livadama, uz jarke i potoke.
U narodnoj medicini močvarna kaljužnica se rijetko
koristi, no ipak je ponegdje bila u upotrebi kao
sredstvo protiv tegoba sa žuči i jetrom, što je najvjerojatnije
rezultat nekadašnjeg vjerovanja da biljka svojim oblikom i bojom
ukazuje na što djeluje, pa se tako njezina žuta boja cvjetova
dovodila u vezu s jetrom.
Koristila se kao sredstvo protiv kašlja u kombinaciji s trpucem .
Koriste se i cvjetni pupovi kao »začin«, koji pobuđuje tek.
Močvarna kaljužnica može se koristiti kao izvor saponina, ali postoje brojni podaci koji govore o njenoj otrovnosti pa su ljudi u pogledu nje suzdržani. Trovanje može nastupiti, samo ako se uzimaju prevelike količine svježih listova.
