Postoji nekoliko vrsta kiselice , a najljekovitije su obična
kiselica (lat. Rumex acetosa), i mala kiselica (lat. Rumex
acetosella). Raste po poljima, livadama, zasijanim površinama i
rijetkim šumama.
Mala kiselica se uglavnom sastoji od vlakana te manjeg
dijela proteina.
Sigurno se mnogi sjećaju okusa kiselice, dok su je kao djeca
brali na livadama i grickali, no mala kiselica je mnogo više od
usputne grickalice.
Upravo njezina kiselina odgovorna je i za njen okus, koji pecka
na jeziku, a sličan je kiviju ili jagodama.
Od davnina se smatra čudotvornom biljkom protiv infekcija,
groznice, skorbuta i trovanja.
Zbog visokog udjela vlakana, dodavanje kiselice u prehrani pomaže
boljoj i zdravijoj probavi.
Veliku upotrebu je imala i u kulinarstvu, u pripremi juha, salata i povrtnih priloga, te u pripremi jakih čajeva. Od vitamina sadrži C, A i B6, a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij, a mala kiselica obiluje i polifenolnim kiselinama, flavonoidima i antocijaninima.
Mala kiselica je blago otrovna biljka zbog
velikog udjela oksalne kiseline i zato njen unos mora biti
umjeren, dok je u malim količinama bezopasna.
Čisti krv, potiče cirkulaciju i utječe na zdravlje, kvalitetu i
izgled kože.
Šalica kiselice sadrži 15% dnevne preporučene doze kalija, koji
je regulator tekućine u tijelu te opušta srčane žile i arterije,
pa je mala kiselica dobra za regulaciju krvnog tlaka.
Mala kiselica snižava krvni tlak, što smanjuje rizik od ugrušaka i naprezanja srca koje može dovesti do koronarnih srčanih bolesti i drugih komplikacija.
Antioksidansi, kojima je mala kiselica posebno bogata, donose niz koristi za organizam, a njihovo antikancerogeno djelovanje jedno je od najvažnijih.
