Hrastova sjajnica raste kao saprofit na neživom deblu kojeg razgrađuje ili na živom drveću kao parazit uništavajući ga.
Najčešće je nalazimo na hrastovim deblima pa iako je dobila ime po hrastu nalazimo je i na drugim bjelogoričnim stablima.
Ima lepezasto, tvrdo i kožasto tijelo, sjajne ali grbave površine.
Izraženi koncentrični krugovi na hrastovoj sjajnici se prelijevaju od tamnocrvene boje u sredini pa do bijele na krajevima.
Stručak joj je nepravilan i vijugav, visine do 20 cm.
Iako se hrastova sjajnica može pronaći tijekom ljeta i jeseni, često je i uzgajaju na oblicama bjelogoričnih stabala ili na supstratima od piljevine.
Hrastova sjajnica nije baš jestiva gljiva koja se koristi u kulinarstvu, ali se zato koristi na druge načine, u čajevima i tinkturama.
Čaj se priprema tako da se lomljeni komadi gljive tope preko noći u vodi, a sutradan se zajedno prokuhaju 30 minuta.
Ovaj čaj jako je dobar za jačanje imunološkog sustava, pomaže kod alergija, liječenja kod arterioskleroze, vrtoglavica pa i nekih oblika raka.
Preporuka je da se koristi za jačanje koncentracije.
Hrastova sjajnica je gljiva koju se bez straha može konzumirati u neograničenim količinama i na duže vrijeme, bez ikakvih nuspojava.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!