Kontinentalna listopadna šuma često vizualno krasi krajolik unutrašnjosti Hrvatske, a u njma se najviše možemo diviti sljedećim vrstama drveća.
Bukva
Bukva ili Fagus listopadna je vrsta iz porodice bukava. Najbolje rast upravo na sjvernije području u umjerenim klimatskim uvjetima. Za naše je krajeve karakteristična obična bukva koja raste do trideset metara i odlikuje se listovima duguljastog oblika. Plodovi bukve koriste se za hranjenje domaćih životinja, a nazivaju se bukvice.
Brijest
Kontinentalna listopadna šuma ubraja i brijest tj. ulmus koji ima čak 16 vrsta. U Hrvatskoj postoji primorski brijesti, ali i gorski brijest. Originalno ovo bijelo drvo dolazi iz Europe i Azije, a karakterističan je za šume hrasta lužnjaka. Zahvaljujući kvaliteti može se koristiti za izradu brodova, čamaca te aviona, a iskorištava se u stolarstvu, dok je unutarnji dio brijestove kore prisutan u ljekarskoj industriji.
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak čini osnovu kontinentalnih listopadnih šuma, a igra ključnu ulogu u hrvatskom šumarstvu. Naseljava područja od 150 do 900 metara nadmorske visine, a svake godine rađa žireve koji imaju ljekovita svojstva.
Kesten
Pitomi odnosno divlji kesten drvo je ili grm koje može porasti do 30 metara. Odlikuje se velikim listovima i cvjetovima koji su nakupljeni u veće cvatove. Iz tučka kestena rađa se plod odnosno fini kesten za kojim svi lude s dolaskom jeseni. Kontinentalna listopadna šuma prava je destinacija za one koji dolaze skupljati kestenje. Plodovi su zatvoreni u kupuli s bodljama, a sami se otvaraju.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
