Divlja jabuka, lat. Malussylvestris (L.) Mill., živi od 80 do 100
godina. To je grm ili manje stablo koje može izrasti i do 10
metara u visinu, ali prosječno je visoka 3 do 4 metra.
Divlja jabuka je Autohtona je vrsta u Europi, točnije po
središnjoj Europi do zapadne Azije.
Divlje jabuke imaju veliku potrebu za
svjetlošću, a malu sposobnost konkuriranja te se najviše javljaju
na mokrim rubovima šuma.
Daleki je predak svih današnjih kultivara. Možemo s ponosom reći
da je divlja jabuka učinila da Hrvatska bude jedna od prvih
europskih zemalja koja je uzgajala velike kultivirane
nasade.
Divlje jabuke spadaju u medonosne vrste. Kisele
i trpke pa se slabije jedu. Također je ptice rado koriste za
gniježđenje.
Divlje jabuke imaju velik simbolički značaj te se veže uz pojmove zdravlja i ljepote.
Od davnina je poznato da konzumacija divljih jabuka pomaže
zaspati i učinkovitije kao pomoć kod izbacivanja oksalne kiseline
u slučaju bubrežnog kamenca.
Svakako divlje jabuke imaju prednost nad kultiviranim jabukama
jer im je kemijski sastav ujednačeniji.
Divlje jabuke sadrže željezo, jabučnu kiselinu, pektin, šećere, voćne kiseline, vitamine A, B1 i C, flavonoide i minerale: kalij, kalcij, fosfor, željezo i mangan, zatim gluten, škrob te niz drugih tvari. Plod se zbog kiselosti rijetko jede, ali se mogu konzumirati sušene, a dobre su i za izradu kompota i jabučnog octa.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!