Köppenova klasifikacija klime temelji se na statistički dobivenim, točno određenim vrijednostima godišnjih i mjesečnih temperatura i padalina, a karakteriziraju je klimatski razredi. Prvi put je objavljena 1884., a značajno mijenjana 1918. i1936. godine. Bitna važnost pri određivanju tipova klime ima godišnji hod klimatskih elemenata.
U niskim geografskim širinama važna je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, a u višim geografskim širinama najvažnija je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca. Vegetacija je pokazatelj klime nekog kraja.
Prema Köppenu postoji pet klimatskih razreda, a ti klimatski razredi su:
A - klime = tropske kišne klime; srednja temperatura
svih mjeseci je jednaka ili viša od 18 °C
B - klime = suhe klime; temperaturne granice nisu
određene, nego se određuju kombinacijom temperature i
padavina
C - klime = umjereno tople kišne klime; srednja
temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3 °C, a
najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od
10 °C
D - klime = borealne ili snježno – šumske klime;
srednja temperautra najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C, a
srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C
E - klime = snježne klime; srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca je jednaka ili manja od 10 °C
Svaki od navedenih klimatskih razreda, osim razreda E, dijeli se u podgrupe dodavanjem drugog slova kojim se označava stupanj vlažnosti. Sada znate koji su sve klimatski razredi.
