Kapar je dugogodišnja tropska i suptropska začinska
biljka iz porodice Capparidaceae. Stabljika je drvena s
mnogobrojnim prutićima koji vise. Dugi su i do 2 metra.
Uspijeva i na obalama Sredozemnog mora. Kod nas raste samoniklo
na zaklonjenim mjestima po zidinama i ruševinama te između
kamenih stijena na otocima i otočićima srednje i južne
Dalmacije.
Kapar biljka raste kao grm. (Engleski naziv: Caper, capers, capri | Latinski naziv: Capparis spinosa L.)
Korijen biljke je okomit. Listovi ove začinske biljke su mesnati,
naizmjenični, okruglasti, goli, a na licu sjajni. Zelene je
boje. Podnosi niske temperature, do -8 °C. Voli mjesta
izložena suncu, zaštićena od jakih vjetrova na visinama od 60 m
nadmorske visine.
Dvospolni cvijet koji je mirisan, smješten je na dugoj stapci.
Izrazito je velik i sastavljen od četiri nježne bijele ili
ružičasto-ljubičaste latice i četiri lapa. Prašnici su ružičasti
i vrlo brojni (60 – 100). Ima modrastu plodnicu koja se nalazi na
dugom dršku i sadrži mnogo sjemenih zametaka.
Kapar biljka cvate od svibnja do kolovoza, a
cvjetovi se otvaraju samo jednom, kratko između jutra i
podneva.
Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što
manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i
skuplji.
Cvjetni pupovi se ostave dva dana u kući da se osuše.
Sortiraju se po veličini. Skinu se stapke i stavljaju u dobar
vinski ocat (kvasinu).
Na 1 kg pupoljaka treba uliti 1 litru octa (neka bude jak i
kvalitetan jer se inače kapare pokvare).
Radi sigurnosti prije octa neki kapare posole i ostave u soli dva
dana. Potom ih isperu hladnom vodom te stave u bocu s octom i
drže na suncu 10 dana.
Kasnije je potrebno mijenjati ocat te ga i malo razrijediti.
Ovako pripremljeni kapari omiljeni su začin i dodatak jelu. Okus
im je trpak, gorak, aromatičan i malo kiseo. Kapar biljka u
svojim cvjetovima sadrži eterična ulja, koja se koriste u
ljekarstvu, a pupoljci cvijeta koriste se kao dodatak
jelima.
Kapar biljka se smatra i afrodizijakom.
Osušene sjemenke sade se u veljači ili ožujku, tada je sigurno da
ih neće pojesti mravi.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!