Grašak je zanimljiva jednogodišnja biljka iz porodica Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae), koja se odlikuje razmjerno razvijenim korijenovim sustavom na čijim žilama se nalaze kvržice s dušičnim bakterijama. Zahvaljujući tim bakterijama grašak i sve mahunarke, mogu vezati dušik iz zraka u oblik pristupačan biljci, s tim da prilično velike količine ostaju u tlu i za naredni usjev.
Grašak je odlična biljka za organski uzgoj povrća u organskom povrtnjaku.
Biljka graška, a posebno plod, sadrži bjelančevine (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin i dr.), šećer, škrob, lecitin i dr. Veća količina lecitina nalazi se u sortama s naboranim zrnom jer se u njima klorofil duže čuva, pa su zrela zrna ovih sorata izrazito zelene boje.
Grašak se smatra za skromnu biljku jer za svoj uzgoj traži male količine mineralnog gnojiva, dok se stajski gnoj u proizvodnji graška uopće ne koristi. Za jesensku sadnju graška i njegov uspješan uzgoj, nužno je osigurati srednje lako tlo neutralne pH reakcije (6,5 - 7,2).
Ako je tlo puno kiselo ili pak alkalno, doći će do narušavanja rada simbiotskih bakterija, što će se zatim negativno odraziti i na rast i razvoj biljke graška.
Jesenska sadnja graška je ujedno i najčešća sadnja graška. Grašak se uzgaja u područjima s blažom klimom,a može se sijati čak i krajem ljeta. Kod graška se često radi sukcesivna sjetva, u razmacima od 7 - 8 dana pa tako berba i opskrba tržišta traje duže.
Tako se pojedinih godina jesenska sadnja graška (uz redovito navodnjavanje) može obaviti već krajem srpnja, odnosno, početkom kolovoza.
U priobalnim područjima jesenska sadnja graška se planira od početka jeseni pa traje sve do veljače. Sorte niskog graška siju se u redove razmaka 20 cm, dok razmak u redu iznosi 3 - 5 cm. Sije se na dubinu 3 - 4 cm.
Važno e znati da se grašak i ostale lepirnjače ne smiju se uzgajati na istoj površini najmanje 4 godine.
Berba graška počinje kada su mahune potpuno razvijene, a zrno puno. Pod pritiskom mahune moraju krcnuti, što znači da su spremne za branje.
Jesenska sadnja graška tijekom studenog pridonosi postizanju viših i sigurnijih prinosa, a berba počinje, u mediteranskom području, već sredinom svibnja. Za tu sjetvu se uglavnom koriste sorte s okruglim glatkim sjemenom jer su otpornije na niske temperature.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!