Najvažnije je da na samom početku kažemo da žetva pšenice može biti jednofazna, dvofazna i višefazna.
Jednofazna žetva pšenice izvodi se kombajnima i
počinje još u voštanoj zrelosti s vlagom zrna pšenice od 30
do 35 %.
Žetva pšenice se organizira tako da završi kroz
5 do 8 dana. Pri jednofaznoj žetvi gubici zrna su najmanji.
Dvofazna žetva pšenice sastoji se od kosidbe
pšenice na visini od 20 do 30 cm. Pšenica se tako ostavi sušiti u
otkosima, a zatim ju se vrši kombajnom.
Ova žetva pšenice ima niz prednosti u odnosu na jednofaznu
kosidbu jer omogućuje pravovremenu žetvu i ostvarivanje većeg
prinosa zrna pšenice.
Da bi se izbjegli ti troškovi, valja sa žetvom pričekati dok
vlaga ne padne na oko 13 %.
U suhom stanju zrno pšenice se može čuvati vrlo dugo jer se na
njemu ne mogu razvijati plijesni, a to je vrlo bitno za čuvanje
njegove sjemenske i hranidbene kakvoće.
Da bi žetva pšenice dala dobre
rezultate, kod sušenja zrna na suncu, zrno treba
rasprostrti u tankom sloju 10 - 12 cm na pripremljenu
podlogu.
Zrno se povremeno prevrće, a tijekom ga se noći skuplja na hrpu i
pokriva ceradom.
U vrlo su širokoj primjeni različite vrste sušara sa zagrijanim
zrakom ili smjesom zagrijanih plinova. Sušenju podliježu zrna s
vlažnošću iznad 16 %. Sušenje se ne smije vršiti na temperaturi
većoj od 40 °C.
Nakon što žetva pšenice završi, počinje se
razmišljati o izboru sorte pšenice za narednu sjetvu, a s obzirom
na namjenu proizvodnje, o agrotehnici i slično, ali će svakako
odluka ovisiti o kalkulaciji proizvodnje nakon obračuna
otkupljenog uroda tekuće godine.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
